Marija Adamov: Piano Summer Festival, praznik klavirske muzike

VRANJE -Piano Summer Festival, jedinstveni praznik klavirske muzike koji se održava u Vranju do 20. avgusta,  redak je  kulturni događaj u Srbiji i širem region koji okuplja vrhunske umetnika iz različitih delova sveta.

Tokom 19 dana publika s podjednakim uvažavanjem i podsticajem prati i prima interpretacije svakog umetnika koji ovde nastupa.

Ono što posebno impresionira jeste činjenica da posetioci pokazuju i isto zanimanje za svakog autora, stil i delo, bez predrasuda i ograda, otvorena srca slušajući i kompozicije nastale u prošlim, kao i u našem vremenu. Stoga je naročito vredna pažnje ideja organizatora da počev od ovog, trećeg pijanističkog festivala,  krene s predstavljanjem srpskih muzičkih stvaralaca, prvo takvo veče posvećujući gotovo celokupnom klavirskom opusu Aleksadra Vujića, koji u svom biću sjedinjuje izvođačke i stvaralačku delatnost: on je i pijanista i dirigent i kompozitor. Diplome u sve tri discipline stekao je na Muzičkoj akademiji, danas Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gde je i sam kasnije delovao kao profesor orkestarskih partitura.

Izbor kompozicija za Vujićevo autorsko veče u Vranju bio je svojevrsni “In memoriam” Neveni Popović, jednog od naših najvećih klavirskih pedagoga, prethodno i vrsne i vrlo darovite pijanistkinje. Program je u prvom delu sadržao Šest komada za klavir  u izvođenju pijaniste Majkla Leslija, početni od Devet komada za klavir (Argentinski tango) u tumačenju Japanke Čikako Ide i Tri komada opus 83. koje je predstavila Satoko Mimura, još jedna japanska umetnica. Usledile su opsežne Metamorfoze, svojevrsne karakterne varijacije na autorovu sopstvenu temu, razvijane do snažne, dramatične gradacije, te konačnog, tihog smirenja. Upečatljivo ih je interpretirao Rus Dmitrij Romanov. Kako je Aleksandar Vujić u više navrata obrađivao teme i motive jevrejske muzičke tradicije (vrlo su popularne i neke njegove horske kompozicije pisane u tom duhu, pa i Jevrejskua svita za violončelo i klavir), prirodno je što ga je to interesovanje pratilo i u istoimenoj kompoziciji za klavir, u izvanrednom izvođenju gruzijske umetnice Nino Gurevič. S druge strane, kao izraziti nacionalni stvaralac, kompozitor često inspiraciju pronalazi u našoj kulturi, umetnosti i istoriji, posebno u tradicionalnoj baštini, koristeći “prodorna sazvučja srpskog muzičkog folklora” i u svojoj duhovnoj horskoj, ali i klavirskoj muzici.

U tom smislu su zanimljivi njegovi komadi Iz istočne Srbije, pisani za različite sastave, što znači da je isti muzički materijal koristio za raznovrsne medije.  Posle “Hoćeš li me”, prve minijature iz ovog ciklusa koji je odsvirao argentinski pijanista Gustavo Zaka, veče je zaokružilo Srpsko kolo, jedno od najpopularnijih Vujićevih ostvarenja uopšte, koje je od izvornog oblika, pisanog za violinu i gudački orkestar, do danas doživelo ukupno 25 prerada.  U verziji za kvintet s klavirom predstavili su ga korejska pijanistkinja Hjun Suk Tekin i gudački kvartet “Marmara” (violinistkinje Idil Belgin Kučukdogan i Zejnep Karačal, violistkinja Ojku Kočaglu i violončelista Andres Rodrigo Lopez). Jedan od odgovora na pitanje otkuda i ovde tako srdačan prijem (bez obzira koji ga sastav i u kojoj prilici svira) mogao bi biti taj što ga svi donose vrlo angažovano, temperamentno i u “žestokom” tempu, sa skoro vizuelnim poskakivanjima i uzmasima, melodijskim upletima i “zapletima”, karakterističnim “zavijucima” i meandrima, s rustikalnim naglascima, i skoro “težačkim” udarima, i, uvek, uverljivo i upečatljivo.

I na kraju, umesto zaključka! Naš ugledni kulturni poslenik Aleksandar Vujić, punih pedeset godina deluje na različitim područjima muzičke umetnosti  – kompozitorskom, pijanističkom, dirigentskom, organizatorskom, članstvom u žirijima međunarodnih takmičenja i aktivnošću u mnogim umetničkim organizacijama internacionalnog sastava i značaja.

Svoj visoki i pažnje vredan jubilej obeležavao je u protekloj godini više puta i u raznim prilikama. Najcelovitije, kroz tri autorska koncerta, jedan posvećen horskoj, drugi kamernoj, a treći klavirskoj muzici, čijoj smo međunarodnoj varijanti i predstavljanju prisustvovali u Vranju.

Još bismo dodali da je umetnik za svoje rezultate dobio i nekoliko odlikovanja. Pored odličja “Zoltan Kodalj” koje mu je dodelila mađarska vlada1983. i državne medalje Izraela iz 1988, Aleksandar Vujić je i nosilac Sretenjskog krsta III stepena, koji mu je 2014. uručio predsednik Republike Srbije.

Najzad (a u skladu s tekućim Olimpijskim igrama), on je vlasnik i jedne zlatne olimpijske medalje koju je 2002. s horom “Juventus kantat” iz Sombora, osvojio u Busanu, u Južnoj Koreji, gde je s mladim pevačima učestvovao na Drugoj svetskoj horskoj olimpijadi. Taj uspeh je tim veći, jer je na dalekom istoku morao da dovrši i do najvišeg rezultata dovede pripreme i rad svog iznenada preminulog kolege Silvestera Hajnala, čiju je dirigentsku i profesorsku misiju s poštovanjem i požrtvovanošću uzdigao do trijumfalnog vrhunca.

Marija Adamov , muzikolog i muzički kritičar

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare