UZROCI donošenja ustava iz 1835. godine leže u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do podizanja mnogobrojnih buna.
Dan državnosti Republike Srbije je jedan od najbitnijih u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Pored toga što je dan državnosti, on je i Dan ustavnosti Srbije. Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (01. decembra 1918. godine), nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Uzroci donošenja ustava iz 1835. godine leže u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do podizanja mnogobrojnih buna (buna kneza Sime Markovića (1817.), buna knezova Stevana Dobrnjca i Marka Todorovića Abdule (1821.), Đakova buna (1825.), Čarapićeva buna (1826.)). Neposredan povod za donošenje prvog modernog srpskog ustava je bila Miletina buna.
Miletina buna je izbila januara 1835. godine u Kruševcu i Jagodini, a odmah zatim se prenela na ćuprijsku, jagodinsku i kragujevačku nahiju. Njene vođe su bili Mileta Radojković, veliki serdar rasinski, Milisav Zdravković Resavac, Avram Petronijević i Ranko Majstorović, a sa bunom su bili saglasni kneginja Ljubica i knežev brat Jevrem Obrenović, kao i nekoliko drugih uglednijih narodnih starešina. Mileta je na čelu nekoliko hiljada seljaka ušao u Kragujevac, kneževu prestonicu, ali su Toma Vučić – Perišić, koji je komandovao knjaževskom gardom, i Sima Paštrmac , knežev „domostrojitelj“, odbili da priđu pobuni braneći Milošev konak.
Pregovori između Milete i Vučića u zgradi Narodnog suda i u prisustvu mitropolita Petra Jovanovića završili su se sporazumom – da se seljaci vrate svojim kućama, da Miloš ne progoni protivnike koji su se podigli protiv njega i da se o Sretenju sazove Narodna skupština u Kragujevcu radi razgovora o daljoj organizaciji Srbije: o davanju ustava, regulisanju poreza, kuluka, o činovnicima, narodnim pravima i drugo.
Pošto se Miloš složio s tim, buntovnici su se povukli ne pričinivši nikakvu štetu i bez ikakvih žrtava u ljudskim životima. Neposredna posledica Miletine bune bili su saziv Narodne skupštine i donošenje tzv. Sretenjskog ustava 15. februara 1835. godine.
Sretenjski ustav je izradio Dimitrije Davidović po ugledu na slobodoumne ustave Švajcarske i Belgije, a opštim načelima bio je koncipovan u liberalno – demokratskom duhu. U organizaciji unutrašnje uprave predviđao je stalnu Narodnu skupštinu pored kneza i Savet u čijim je rukama izvršna vlast. Sudstvo je bilo nezavisno, a državni poslovi trebalo je da se odvijaju preko određenih ministarstava.
Građanska prava su bila široka i zajemčena. Sretenjski ustav je sem toga oblikovao Knjažestvo Srbiju kao državnu političku organizaciju u veoma labavoj vezi sa Turskom. Ali, kao što je Miletina buna kratko trajala, tako se i Sretenjski ustav kratko održao na snazi.
Protiv ustava u Srbiji je bila naročito ruska diplomatija koja ga je smatrala nepodesnim za srpske prilike, suviše liberalnim, kao „francuski rasad u srpskoj šumi“. Zato ga je knez Miloš ukinuo već posle nekoliko nedelja, a Davidovića žestoko ukorio. Miloš je ukinuo Sretenjski ustav pod jakim pritiskom udružene rusko – austrijske diplomatije i uz Portinu saglasnost.
Milan Ž. Trajković
dipl. istoričar
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!
105) Финансија дужна је измишљавати средства, којима би се умножили приходи земаљски, но средства та не смјеју бити на штету народа ил’ противна овом уставу. #Сретењски_устав
117) Сваки Србин има право бирати начин живљења свог по својој вољи, само који није на обштенародну штету. #Сретењски_устав
118) Како роб ступи на Србску земљу, от онога часа постаје слободним #Сретењски_устав
119) Имање сваког Србина, било какво му драго, јест неприкосновено. Ко се покуси, дирнути у туђе добро и имање, или присвајати га, или окрњити, онај ће се сматрати за нарушитеља обштенародне безбједности, био он ко му драго и от куд му драго. #Сретењски_устав
97) Свако вјероисповједаније у Сербији има право, свршивати богослуженије своје слободно, по својим обредима, и свако биће покровитељствовано от правитељства Србског. #Сретењски_устав
98) Заклињање људи, који нису православног восточног вјероисповједанија, свршива се по обредима њине цркве. #Сретењски_устав
105) Финансија дужна је измишљавати средства, којима би се умножили приходи земаљски, но средства та не смјеју бити на штету народа ил’ противна овом уставу. #Сретењски_устав
117) Сваки Србин има право бирати начин живљења свог по својој вољи, само који није на обштенародну штету. #Сретењски_устав
118) Како роб ступи на Србску земљу, от онога часа постаје слободним #Сретењски_устав
124) Србин није дужан ни каквому чиновнику кулучити, кромје Правитељству при грађењу зданија, потребни за обштенародну ползу; но и у том случају платиће му Правитељство пристојну надницу. #Сретењски_устав
Да ли је устав добар или не зависи само од тога да ли се поштује и примењује. Најпре од оних са врха, који би требало да нам служе за пример, па онда од нас, поданика. Ал одкако је Србије одувек је било оно Бајино: „Устав је за протИвници“, па испада да је све ово заједно са „празником“ свирање Баји.