Prvi ustav plod bunta protiv Obrenovića

UZROCI donošenja ustava iz 1835. godine leže u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do podizanja mnogobrojnih buna.

Dan državnosti Republike Srbije je jedan od najbitnijih u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Pored toga što je dan državnosti, on je i Dan ustavnosti Srbije. Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (01. decembra 1918. godine), nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.

Uzroci donošenja ustava iz 1835. godine leže u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do podizanja mnogobrojnih buna (buna kneza Sime Markovića (1817.), buna knezova Stevana Dobrnjca i Marka Todorovića Abdule (1821.), Đakova buna (1825.), Čarapićeva buna (1826.)). Neposredan povod za donošenje prvog modernog srpskog ustava je bila Miletina buna.

Miletina buna je izbila januara 1835. godine u Kruševcu i Jagodini, a odmah zatim se prenela na ćuprijsku, jagodinsku i kragujevačku nahiju. Njene vođe su bili Mileta Radojković, veliki serdar rasinski, Milisav Zdravković Resavac, Avram Petronijević i Ranko Majstorović, a sa bunom su bili saglasni kneginja Ljubica i knežev brat Jevrem Obrenović, kao i nekoliko drugih uglednijih narodnih starešina. Mileta je na čelu nekoliko hiljada seljaka ušao u Kragujevac, kneževu prestonicu, ali su Toma Vučić – Perišić, koji je komandovao knjaževskom gardom, i Sima Paštrmac , knežev „domostrojitelj“, odbili da priđu pobuni braneći Milošev konak.

Pregovori između Milete i Vučića u zgradi Narodnog suda i u prisustvu mitropolita Petra Jovanovića završili su se sporazumom – da se seljaci vrate svojim kućama, da Miloš ne progoni protivnike koji su se podigli protiv njega i da se o Sretenju sazove Narodna skupština u Kragujevcu radi razgovora o daljoj organizaciji Srbije: o davanju ustava, regulisanju poreza, kuluka, o činovnicima, narodnim pravima i drugo.

Pošto se Miloš složio s tim, buntovnici su se povukli ne pričinivši nikakvu štetu i bez ikakvih žrtava u ljudskim životima. Neposredna posledica Miletine bune bili su saziv Narodne skupštine i donošenje tzv. Sretenjskog ustava 15. februara 1835. godine.

Sretenjski ustav je izradio Dimitrije Davidović po ugledu na slobodoumne ustave Švajcarske i Belgije, a opštim načelima bio je koncipovan u liberalno – demokratskom duhu. U organizaciji unutrašnje uprave predviđao je stalnu Narodnu skupštinu pored kneza i Savet u čijim je rukama izvršna vlast. Sudstvo je bilo nezavisno, a državni poslovi trebalo je da se odvijaju preko određenih ministarstava.

Građanska prava su bila široka i zajemčena. Sretenjski ustav je sem toga oblikovao Knjažestvo Srbiju kao državnu političku organizaciju u veoma labavoj vezi sa Turskom. Ali, kao što je Miletina buna kratko trajala, tako se i Sretenjski ustav kratko održao na snazi.

Protiv ustava u Srbiji je bila naročito ruska diplomatija koja ga je smatrala nepodesnim za srpske prilike, suviše liberalnim, kao „francuski rasad u srpskoj šumi“. Zato ga je knez Miloš ukinuo već posle nekoliko nedelja, a Davidovića žestoko ukorio. Miloš je ukinuo Sretenjski ustav pod jakim pritiskom udružene rusko – austrijske diplomatije i uz Portinu saglasnost.

Milan Ž. Trajković
dipl. istoričar

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

4 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Djurovizovani Fašizam
15.02.2014. 11:47

105) Финансија дужна је измишљавати средства, којима би се умножили приходи земаљски, но средства та не смјеју бити на штету народа ил’ противна овом уставу. #Сретењски_устав

117) Сваки Србин има право бирати начин живљења свог по својој вољи, само који није на обштенародну штету. #Сретењски_устав

118) Како роб ступи на Србску земљу, от онога часа постаје слободним #Сретењски_устав

119) Имање сваког Србина, било какво му драго, јест неприкосновено. Ко се покуси, дирнути у туђе добро и имање, или присвајати га, или окрњити, онај ће се сматрати за нарушитеља обштенародне безбједности, био он ко му драго и от куд му драго. #Сретењски_устав

ema
15.02.2014. 12:43
Djurovizovani Fašizam
15.02.2014. 13:17

97) Свако вјероисповједаније у Сербији има право, свршивати богослуженије своје слободно, по својим обредима, и свако биће покровитељствовано от правитељства Србског. #Сретењски_устав

98) Заклињање људи, који нису православног восточног вјероисповједанија, свршива се по обредима њине цркве. #Сретењски_устав

105) Финансија дужна је измишљавати средства, којима би се умножили приходи земаљски, но средства та не смјеју бити на штету народа ил’ противна овом уставу. #Сретењски_устав

117) Сваки Србин има право бирати начин живљења свог по својој вољи, само који није на обштенародну штету. #Сретењски_устав

118) Како роб ступи на Србску земљу, от онога часа постаје слободним #Сретењски_устав

124) Србин није дужан ни каквому чиновнику кулучити, кромје Правитељству при грађењу зданија, потребни за обштенародну ползу; но и у том случају платиће му Правитељство пристојну надницу. #Сретењски_устав

Djurovizovani Fašizam
15.02.2014. 13:54

Да ли је устав добар или не зависи само од тога да ли се поштује и примењује. Најпре од оних са врха, који би требало да нам служе за пример, па онда од нас, поданика. Ал одкако је Србије одувек је било оно Бајино: „Устав је за протИвници“, па испада да је све ово заједно са „празником“ свирање Баји.