Stogodišnji jubilej Prvog svetskog rata

SRBIJA je tokom ovog rata izgubila između 1. 100. 000 i 1. 300. 000 stanovnika što je trećina ukupnog stanovništva ili oko 60% muške populacije

Prvi svetski rat i balkanski ratovi su temelji srpskog nacionalnog identiteta, ono što je odredilo srpsku istoriju i sećanje kao što su ga na početku odredili Sveti Sava, Kosovski zavet, Karađorđeva srpska revolucija i Srpska pravoslavna crkva.

Obeležavanje velikih jubileja je deo identitetske politike koja se konstituiše u jednom društvu.

Današnja srpska inteligencija ima važna posla jer treba naporno da radi na promeni svesti našeg naroda kako bi on konačno mogao da nađe svoje mesto među civilizovanim narodima. Tu spadaju promena istorijske svesti, našeg shvatanja i doživljaja tradicije, zastupanje nacionalnih interesa i oblikovanje nacionalnog identiteta.

Godine 2014. se obeležava stota godišnjica Prvog svetskog rata. U tu svrhu je Vlada Srbije 12. aprila 2013. godine donela odluku o obrazovanju organizacionog odbora za obeležavanje ove izuzetno značajne godišnjice. Očuvanje tradicije i uspomene na ljude koji su se u Prvom svetskom ratu borili za otadžbinu, neophodno je kako bi se srpski koreni i hrabrost koja je pokazana u Velikom ratu otrgla od zaborava.

Prvi svetski rat je počeo 28. jula 1914. godine kada je Austro – Ugarska objavila rat Srbiji. U njemu su učestvovali većina velikih svetskih sila, grupisanih u dva saveza: Sile Antante i Centralnih sila. Sile Antante su činile: Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Francuska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Kraljevina Srbija, a na strani Centralnih sila su bile Nemačka, Austro – Ugarska, Osmansko carstvo, Bugarska. Do završetka rata evropske države Holandija, Španija, Švajcarska i skandinavske zemlje su bile neutralne.

Pod oružjem je bilo više od 70 miliona ljudi. Posledice rata su bile da je ubijeno više od 15 miliona ljudi, a 20 miliona ranjeno. Pored toga, direktne učesnice rata su pretrpele ogromna razaranja države i privrede. Prvi svetski rat je poznat pod imenom Veliki rat.

Rat se vodio na nekoliko ratišta koji su presecali Evropu. Zapadni front se prostirao od Antverpena na severu do neutralne Švajcarske na jugu. Istočni front, koji se vodio na dužini od 1600 km, obuhvatao je veliku prostranu istočnoevropsku niziju. Žestoki sukobi su vođeni i na Balkanskom, Bliskoistočnom i Italijanskom frontu, a neprijateljstva su se odvijala na moru, i po prvi put, u vazduhu.

Srbija je tokom ovog rata izgubila između 1. 100. 000 i 1. 300. 000 stanovnika što je trećina ukupnog stanovništva ili oko 60% muške populacije… (nastaviće se)

Milan Ž. Trajković
dipl. istoričar

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

43 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Milos
28.05.2014. 19:12

Bravo . E ovog decka je trebalo staviti za direktora muzeja. Strucnjak istoricar .A ne onog industrijskog menadzera vezistu!

bugarče TO TI JE
28.05.2014. 20:19

Sadašnji direktor muzeja se pretplatio na fotelju. On ko večiti mladoženja. Ne izbija iz fotelje. Ej i to kao kadar stranke sa dva i po člana. Ja., moja baba i TO TI JE.

Vjaceslav Nesic
28.05.2014. 23:25

Поштовани г.Трајковићу,
Без намере да задирем у етимологију синтагме “идентитетска политика“ интересује ме како се она то “конституише“ у друштву? Као историчар требало би да знате да се традиција, у којој се идентитет тражи, увек конституише са СТАНОВИШТА ПОЛИТИЧКЕ МОЋИ. Традиција је предање обичаја и норми с поколења на поколење, то је континуитет културних вредности, предања каконизоване културне целине. Традиција је, исто тако, повезаност појединаца у медијуму предања и има снагу да задовољи потребу за интеграцијом заједнице као културно-историјског колективитета, потребу која је и сама део традиције. Г. историчару традиција се не само добија неко и задобија, она се не само затиче већ и стиче, али и дограђује, обогаћује новим вредностима, иначе је НЕМА. Традиција једне заједнице, макар то био од Бога изабрани небески сербски народ, је начин саморазумевања те заједнице зато и кажемо да национални идентитет потиче из заједништва једне националне заједнице. Као интелектуалцу г. историчару, да Вам ја неписмен човек кажем, не можемо говорити о традицији већ из традиције, зато је “српски национални идентитет“ све што се је догађало у прошлости. Све!!! Ко памти и сећа се-тај зна за себе.
По мом мишљењу Срби су мали народ, ни много лошији, а ни бољи од већине “закаснелих нација“. То је непросвећен, необразован, незрео, примитиван, прост, прљав – више штрокав унутра него споља- народ који живи у облацима и митовима. Као такви, ми нисмо способни ни да формулишемо сопствени “национални интерес“, па тако ни савремени “национални идентитет“. Самосвојствени “национални идентитет“ чини једну заједницу способном да одлучује и дела, да изграђује политичко јединство неопходно за функционисање друштва и државе. Тада постаје интуитивно јасно да је “национални идентитет“ заправо интегритет једног народа. Међутим, садашње наше друштво предвођено духовним кепецима, али горостасима за згртање новца, не може ући у подухват вишег реда, као што је стварање идентитета једне друштвене заједнице као што је српска. Зато је најбоље да не ч’чкамо мечку под реп. Него да савијемо шипке па да ћутимо.
Још мање нам треба, г. историчару да “ Današnja srpska inteligencija ima važna posla jer treba naporno da radi na promeni svesti našeg naroda kako bi on konačno mogao da nađe svoje mesto među civilizovanim narodima. Па која је то српска интелигенција која ће да мења свест народа. Да ли сте свесни шта сте написали. Како народу да…

Vjaceslav Nesic
28.05.2014. 23:27

да интелигенција мења свест? Шта је то “интелегенција“? Нема дефиниције за дату реч, а она ће да мења свест целог једног народа! То је Трајковићу ФАШИЗАМ! У доброј мери, то је опис фашизма али, то је опис фашизма у духу фашизма. Свест свом народу покушао је да мења, стварајући надчовека, чика Адолф, који се је презивао, мислим, Хитлер. Саклони и сачувај ме Боже историчара! Има ли Ваше лудило границе? Историја је “наука“ САДАШЊОСТИ и као таква не сме никоме да мења свест. Велики Хегел је писао: “ Историја је суд света“ као и “Историја никога и ничему није научила“ зато што се не понавља. Па како да онда мењамо свест целог народа? Поготову у Србији где је “прошлост много неизвеснија од будућности“С.Ц. Па ми не знамо када је, где је и која је то била Косовска битка.Не знамо број жртава Великог рата.Али знамо да су већ 1919-1920, највећи хероји, али стварни, обогаљени и осакаћени, просили градским улицама по слободарској Србии. Милунка Савић, херој над херојима, прала је станичне нужнике. А у штампи сербској, писало је: “ Шта то хоће Кајмакчеланске авети“.
На памћење и сећање нас позива муза Клио, чија мајка је богиња памћења Мнемосина. Толико од мене.

Peca
29.05.2014. 11:38
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Broj negativnih glasova na Vas komentar profesore Nesicu, iako je samo statistika, govori koliko ste u pravu.

Aleksandar
29.05.2014. 00:58

Kada bi nekog sa strane upoznali sa istorijom nase zemlje u periodu I svetskog rata, pa makar on bio i profesionalni vojnik koji je prosao sva svetska zarista u novije vreme, rekao bi nema sanse.
Cesto imam priliku da cujem kako ljudi kada se materijalno obogate vole da kazu da su sve sa svojih deset prstiju stvorili i da nikom nista ne duguju. Koliko samo grese.
Znam da to nije dug u pravom smislu te reci ali sta god mi uradili kao pojedinci, ili kao narod za sebe i svoju zemlju, za nase potomke koji ce tek ziveti u njoj, kada se vratimo na I svetski rat, nije dovoljno.
To je nesto sto uvek mozete da iskoristite kao posleldnji motiv, kojim god poslom da se bavite, koliko god da vam je tesko, setite se samo tih ljudi.
O velikim skoljkama koje sapucu pesmu Milutina Bojica, o 1300 kaplara, o jednom deki koji je vratio penziju smatrajuci da je prevelika, o pravoj golgoti, o casti, o postenju, o junacima, o zrtvi… ispricace oni koji to znaju mnogo bolje od mene, ja samo nisam smeo da propustim priliku a da jos jednom ne iskazem divljenje i zahvalnost.

Karlo
30.05.2014. 09:07
Odgovor za  Aleksandar

Korisniče Aleksandar,
lepo zborite, ama zaboraviste ubistva (posebno kumova).

Aleksandar
30.05.2014. 22:58
Odgovor za  Karlo

Ne Karlo, nisam zaboravio, kao sto nisam zaboravio ni gradjanski rat u Americi, revoluciju u Francuskoj, Staljina, Mao Ce Tunga, pravi lov na vestice, giljotine, spaljivanje na lomaci, vakumirane pacove na stomaku, kolumbijsku kravatu, raspeca, robove…
Kada mogu oni da nose svoju zastavu oko srca, a sto ne bih mogao ni ja?

Karlo
31.05.2014. 23:48
Odgovor za  Aleksandar

Korisniče Aleksandar,
prva dva događaja baš i nemaju direktne veze sa ostalim- objasnite mi kako u istom košu mogu biti između francuska revolucija- borbe protiv apsolutizma i Staljin- apsolutista per se. Takođe je čudno da su u istom nizu Američki građanski rat i robovi- ropstvo je upravo ukinuto u tom ratu.
Kažete da svi pomenuti ponosno nose svoju zastavu oko srca- ta zašto ne bi i mi? Svi pomenuti narodi su imali bolna (manje ili više) preispitivanja svoje prošlosti. Imali su snage da jasno i glasno kažu u čemu greše i da žigošu i osude ličnosti koje su bile glavni akteri tih „grešaka“. Čini mi se da se stavom „mir, mir- niko nije kriv“ i relativizacijom krivice ne dolazi do novog početka, naprotiv ovo prouzrokuje zaborav i novu spiralu gluposti i nasilja.

Aleksandar
01.06.2014. 01:13
Odgovor za  Karlo

Korisnice Kralo, nasmejaste me, kao da pricate samnom prvi put.
Nadam se i da vec mozemo da razgovaramo na ti.
Svaki primer koji sam napisao ima zajednicki imenitelj sa konotacijom koju ste vi izneli u svojoj tvrdnji.
Za ovo sam se nasmejao, jel to tvrdite da se dogadjaji koje sam spomenuo u tim zemljama istorijski uce kao zlocini. Mozda ukoliko su kumovi stradali od mafijasa na ove okrutne nacine koje sam nabrojao, ukoliko ih je drzava ubila, tesko.
Americki gradjanski rat, sta mislis da li je on predstavljen u americkoj istoriji kao industrijski rat? Ne i naravno da je namazan herojstvom. A Unija, iako je istorijski gledano bila „moralnija“ strana u ratu, cinila je strahovite zlocine, strahovite. Da li su preispitani oslobodioci roopstva???Posthumno procesuirani mozda?
Staljin nema spomenike u Rusii, a Mao Ce Tung u Kini? Zlocinci, tako uce u njihovim skolama???
Kad bi u igri asocijacija izasla rec giljotina, a ti morao da pogodis zemlju, sta bi rekao? Jel i tamo revolucija predstavljena kao borba za ukidanje feudalizma ili opet neki industrijski rat. Kazu jasno da je zlocinom ukinut feudalizam, jel tako? Ili je borba bila plemenita i samo sa jednim ciljem, da poboljsa zivot obicnih seljaka?
Moze da mi bude krivo sto su neki narodi organizovaniji od nas, vredniji, kulturniji, obrazovaniji ali ne i moralniji. A svi bi hteli da nam bas ovo poslednje nakace na nos. Pa i neki ljudi u nasoj zemlji.
Mi smo preispitani Karlo, da ne moze vise od toga, vreme je da budemo ponosni i krenemo da popravljamo ove druge srvari koje sam nabrojao pre morala.

Karlo
01.06.2014. 11:34
Odgovor za  Aleksandar

Aleksandre,
neka bude kako kažeš- per tu. Sa najvećim delom tvog teksta se ne mogu složiti- detaljno nabrajanje razloga bi zauzelo odviše mesta. Ukoliko ipak želiš da pročitaš taj članak morali bi naći način za alternativnu komunikaciju.
Reagovao bih na poslednji pasus u tvom postu: „Mi smo preispitani Karlo, da ne moze vise od toga“. Sve bi bilo u redu da smo želeli da se preispitamo sami- ne bih se baš kladio da smo to, kao narod, uradili. Ostali koje pominjem su to radili sami.

Aleksandar
01.06.2014. 11:44
Odgovor za  Karlo
djura
01.06.2014. 15:27
Odgovor za  Karlo

@Aleksandar

Prijatelju moj jedini 🙂

Moze li jedno pitanjce? ❓

Vjaceslav Nesic
29.05.2014. 10:10

@Aleksandre,“o jednom deki koji je vratio penziju smatrajuci da je prevelika“.
Taj o kome ovako pises dosao je na vlast tako sto su kralja Aleksandra i kraljicu Dragu ubili njihovi oficiri, koji su im se zakleli na vecnu vernost, sa oko 30 uboda bajoneta, bacili su ih na ulicu da tu ostanu majski dan do podne. U cenru Beograda.
Taj Tvoj deka, od naroda prozvan cika Pera, je svog sina prvenca-predstolonaslednika, princa Djordja, zdravog psihicki i fizicki 100%, poslao u LUDNICU, i on u TOPONICI provede 37 godina, dok ga Nemci, okupatori, nisu oslobodili.Okupatori, a oslobodioci? Ovo je Srbija!
Taj Tvoj nezni deka je, Aleksandre, prebijao do iznemoglosti kraljicu Zorku, da ona danima nije smela, a ni mogla, da izadje u javnost. Danas bi zbog nasilja u porodici lajao katanac, brat bratu godinu dana.
Pozdrav od Vjaceslava

djura
29.05.2014. 12:26
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Pa zar nas voljeni „cika Pera“? ❓ ❓ ❓

Jao majko moja mila srpska! 🙁

Kako malo znamo o sebi samima? ❗ ❓ ❗

Ma sta se pa ja iscudjujem?

Mi smo narod licemernih neznalica. Jedino sto bi moglo da me utesi je to sto su gotovo svi narodi takvi. Mada to i nije bas neka uteha. 🙁

A da bi se uvidelo da je zaista tako, samo treba pogledati srpske svetitelje.

Kada bi pakao postojao po Danteovoj slici, prilican broj tih nasih „mucenika“ bi bio u njegovom sedmom krugu.

A mi im podizemo crkve??? 🙁

deckonja
29.05.2014. 13:09
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Princ Đorđe Karađorđević (26. avgust 1887, Cetinje – 17. oktobar 1972, Beograd), prvi sin kralja Petra I i Zorke, kćeri crnogorskog kralja Nikole I.

Porodica kralja Petra je živela na Cetinju kod kralja Nikole u periodu 1883-1894. Tada je u Srbiji na vlasti bila dinastija Obrenovića i oni su na Cetinju, na neki način, bili u političkom izbeglištvu. Ovde su rođena sva Petrova i Zorkina deca, porodičnu sreću prekinula je prerana smrt kneginje Zorke. Posle Zorkine smrti, Petar sa decom odlazi u Ženevu 1894. gde su u ulici Monetije 10. živeli sledeće 4 godine.

Princ Đorđe je išao u vojnu školu u carskoj Rusiji, bio je to Kadetski korpus cara Aleksandra II. Često je tada od svojih drugova kadeta skrivao svoje plemićko poreklo, tj. da mu je deda crnogorski knjaz Nikola čije su dve ćerke bile udate u Rusiji za plemiće (Đorđeve tetke). Njegovo školovanje ovde prekinuo je Majski prevrat 1903. kada je u Srbiji ubijen kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena kraljica Draga. Odlučeno je da novi kralj bude knez Petar Karađorđević, koji je tada živeo u Ženevi. Od 1903. Đorđe je imao titulu prestolonaslednika, kao najstariji kraljev sin.

Dobio je ime prema svome pradedi – Crnom Đorđu (Karađorđu), osnivaču dinastije i vođi Prvog srpskog ustanka. Na njega je imao neukrotivu i neobuzdanu narav. Često je išao na Adu u ribarenje sa svojim profesorom matematike i velikim prijateljem Mikom Alasom. Njegova preka narav dovodi ga u mnoge neprilike, bio je u neprijateljstvu sa Pašićem, Apisom i oficirom Petrom Živkovićem. Za razliku od njega, Petrov mlađi sin Aleksandar imao je mnogo više diplomatskog duha i taktike i bio je Pašićev miljenik.

Jedan događaj bio je preloman za Đorđev život – smrt njegovog posilnog (tj. poslužitelja) Kolakovića. Jednom u besu prestolonaslednik Đorđe ga je udario jako nogom u stomak, od bolova i povreda sluga je posle nekoliko dana umro. Ovaj događaj izazvao je veliku buru u našoj, a naročito u Austrougarskoj štampi, pa je zbog svega toga i svoje griže savesti dobrovoljno ponudio abdikaciju 27. marta 1909. godine. Novi prestolonaslednik postao je Aleksandar koji tada dolazi iz Petrograda.

Princ Đorđe Karađorđević na Mačkovom kamenu. Fotografija iz spomen zbirke Riste MarjanićaOd te abdikacije Đorđe je samo princ, ne i prestolonaslednik, takođe pošto je kraljev sin negde se naziva i kraljević Đorđe (kraljević=kraljev sin, odatle i Kraljević Marko kao sin kralja Vukašina).

deckonja
29.05.2014. 13:10
Odgovor za  deckonja

Austrougarska štampa je imala poseban pik na princa Đorđa jer je za vreme aneksione krize 1908. (aneksija Bosne i Hercegovine od strane AU) davao neodmerene izjave na račun Austrougarske.

Princ Đorđe je učestvovao u oba balkanska i u Prvom svetskom ratu, teško je ranjen u bici na Mačkovom Kamenu kod Krupnja septembra 1914.

Posle smrti kralja Petra 1921. vlast je i zvanično preuzeo njegov mlađi sin, kralj Aleksandar. Njihova netrpeljivost tada je sve više rasla. Princ Đorđe je uhapšen 1925. godine i godinama je boravio u zatvoru, montirani su lekarski izveštaji da je neuračunljiv itd. Posle ubistva kralja Aleksandra 1934. u Marselju, princ Đorđe se ponadao da će biti pušten na slobodu. Međutim knez namesnik Pavle i kraljica Marija nisu imali želju da ga oslobode i on je u zatvoru dočekao i Drugi svetski rat. Oslobodili su ga Nemci, znajući za veliku nepravdu koja mu je naneta.

Posle Drugog svetskog rata nova vlast je proglasila državnim neprijateljima, oduzela državljanstvo i konfiskovala imovinu svim članovima dinastije Karađorđević koji su bili u izgnanstvu. Jedino je princ Đorđe ostao u Beogradu i živeo mirno u slobodi kao penzioner. Čini se da je komunistička vlast imala više razumevanja za njega od rođenog brata. U poznim godinama oženio se Radmilom Radonjić, nisu imali dece.

Napisao je knjigu sećanja „Istina o mome životu“ (2. izdanje Beograd, 1988.) u kojoj je pred kraj svog života sabrao sećanja na sve ono što je proživeo. Posebno su zanimljivi delovi knjige gde se on seća života na cetinjskom dvoru kralja Nikole i gde ga posmatra iz ugla unuka. Ova knjiga bi mogla da bude i korisno štivo za one koji se bave proučavanjem prilika u srpskoj kraljevini za vreme kralja Petra I.

Umro je u Beogradu, u dubokoj starosti 17. oktobra 1972. Sahranjen je u zadužbini svoga oca, crkvi sv. Đorđa na Oplencu kod Topole. Pored njega je sahranjena i njegova žena Radmila.

Aleksandar
29.05.2014. 13:20
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Profesore pametan ste covek, kazite mi gde gresim pa me niste razumeli???
O Mom koga spominjete, nije bilo reci, ne citate dovoljno izmedju redova, o narodu je rec. O narodu koji je preziveo gotovo sve najgore sto moze da mu se desi. A prezivece i Vas i mene.
Ja sam i rekao da ce se sami javiti oni koji istoriju znaju bolje od mene.
Pozdrav od Aleksandra.

Vjaceslav Nesic
29.05.2014. 12:56

Gospodine Trajkovicu,
pisete Sv. Sava, a ne objasnjavate.Da li ste mislili, kada ste pisali o „nacionalnom identitetu“ na cuveni masakr sopstvenog naroda-Bogomola- od strane Stefana Nemanje, kasnijeg Svetog Simeona Mirotocivog, oca Sv. Save. Profesor univerziteta protojerej dr Radoslav Grujic u svom udzbeniku Pravoslavna srpska crkva: Izdavacka knjiznica Gece Kona, Beograd, 1921.g. pise:“Broj Bogomola bio je u to doba vec prilicno velik pa su i neka ugledna vlastela srpska pripadala toj jeresi. Stoga Nemanja pokrenu citavu vojsku protiv nepokorenih Bogomola i brzo ih savlada. Sve one, koji se ne hdedose krstiti dade unistiti, a neke i SPALITI ZIVE(i zene i decu); imanje im oduze a sve njihove verske knjige dade pokupiti i javno na lomaci spaliti. Ucitelju i staresini njihovom dade jezik odseci i progna ga iz zemlje.“ A, sta je uradio Rasko, kasniji Sv.Sava. Nista. Je li rekao“Nemoj tate toj da cinis, zlo je“, da li ga je kasnije osudio, kritikovao, prekorio? Jok, more. Proglasen je, Stefan Nemanja,kasnije za sveca, a pobio je i proterao 1/3 svojih podanika. Sv. Sava ni da bekne. Sunel!

Kosovski zavet. Na sta ste mislili g.Trajkovicu. Ja sam polupismen covek pa bih voleo da znam:
1.Na kom prostoru je bila Kosovska bitka i koja se od 3-4 bitaka koje su bile na tim prostorima u istoriji nasoj racunaju kao K.B.?
2.Kada je bila Kosovska bitka-datumi?
3. Ko je ucestvovao u toj bitki-koji narodi i koje istorijske licnosti?
4. Kako se zavrsila K.B.?
Molio bih Vas da navedete izvore odakle crpete te podatke. Volim da citam.

Karađorđeva srpska revolucija, sta se pod tim podrazumeva?
Zbog „temelji srpskog nacionalnog identiteta“ interesuje me da li ste mislili na Karadjordjev odnos prema sopstvenoj porodici:
1. Ubio je svojom rukom rodjenog oca, a ne ocuha
2. Ubio je svojom sopstvenom rukom rodjenog brata
3. Ubio je sopstvenom rukom rodjenog kuma
Kada je zagustilo udario je kida velu iz Srbije, a ostavio goloruki narod na milost i nemilost Turaka. Sta su Turci uradili Srbima kada su povratili Beograd? A sta su Srbi pa uradili Turcima kada su pod Karadjordjem osvojili Beograd?

Znam da ga mnogo, mnogo ako ne i previse tupim i da sam dosadan, kao svaki polupismencovek, ali me TEMA veoma interesuje pa sam voljan, u ovim mojim godinama da sto vise saznam o izabranom Bozjem i nebeskom narodu Serbskom.

studentkinja
29.05.2014. 13:20
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Poštovani profesore (umalo ne rekoh ,,dragi“ koliko ste me se dojmili), niste vi za dole. Vi ste za gore. A mi studentkinje i studenti možemo dole da komentarišemo. Molim Vas.

djura
29.05.2014. 14:07
Odgovor za  studentkinja

Duso

Ne zameri mi sto cu se umesati, mada generalno podrzavam ovaj tvoj veoma konstruktivan predlog.

Hteo sam samo da ti kazem, da je meni to o cemu ti razmisljas, apsolutno svejedno.

Mislim to, gore ili dole.

Ne pravim pitanje. 🙂

studentkinja
29.05.2014. 15:51
Odgovor za  djura

Oh, pa ja sam jednom kolokvirala u trojku. Tek tada se prava debata razvila. Naravno da ste dobrodošli.(Sve se nadam da je ona lola postavila onomad njegovu sliku kako šeta na kiši psa i da su to njegove pločice na stomaku bile)

djura
29.05.2014. 16:29
Odgovor za  studentkinja

Duso

Hoces li ti da branis diplomski, ili neces? ❓

studentkinja
29.05.2014. 21:48
Odgovor za  studentkinja

Pa ako baš budem morala, ja ću da se branim.

djura
29.05.2014. 23:24
Odgovor za  studentkinja

Pasces duso, kad tad.

Mislim na ispitu. 🙂

Vjaceslav Nesic
29.05.2014. 13:16

Gospodine Trajkovicu, istoricaru diplomirani,
da li su“temelji srpskog nacionalnog identiteta“ pre Kosovskog boja i Sveti kralj Milutin, koji je podigao najveci broj crkava u istoriji nebeskog i od Boga izabranog naroda. Zasto to pitam? Zbog velike dobrote i mekog srca narecenog. Sveti kralj Milutin, Agnus Dei, oslepi svoga sina Stevana Decanskog, a ozeni sa CETVRTI PUT sa OSMOGODISNJOM Simonidom, iako jos u svom trecem zakonitom i legalnom braku. Pazite, molim Vas istoricaru, osmogodisnje dete, a udato za starca naseg Svetog kralja Milutina, koji, necete verovati vec ima legalnu zenu.
Da li su „temelji srpskog nacionalnog identiteta“ i to da nesrecnog Stevana Decanskog dokrajci, ugusi ga jastukom, njegov rodjeni sin Veliki Dusan Silni?
Ma mrze nebeski narod. Cista zavist!

Iako polupismen volim da citam, ali ne na internetu, vikipediji. Volim knjige da citam. Istorijske!

marina u ime oca i sina
29.05.2014. 13:24

More Večka da stavite u muzej. Za direktora. Pa bog(ili Bog, da se ne ljute komentatori i pisci istoričari, a Bog će mi oprosti)da nas vidi. Da. Taj jedan. Iako se piše čas s malečko, čas s golemo slovce.

glasači preko 50%
29.05.2014. 13:42

Molila bih da ne kometarišete sve jedni te isti, priznato obrazovani ili makar obavešteni. Nametljivi ste, pa od vas ne mogu do izražaj da dođi nove snage nove vlasti koja je i tražila većinsku podršku građana da bi došli do punog izražaja.

Naprednjaci, mi smo vas glasali. Većinski, Preko 50%! Molimo vas da se sa vaši stručnjaci uključite u svaku stručnu polemiku. Ovo je istorija. Nije šala. Tolke ste Šešeljeve knjige pročitali i niste valjda sve zaboravili?

Će pomislimo da ste samo aktivni na nameštenja, putovanja, fotelje, dnevnice i provodi. A znam da nije tako. Sad će se javi naprednjak a obrazovan i pametan.Da nije ni većnik, ni poslanik. Il će ga pozajme(potplate)?

milenkovic
29.05.2014. 15:08

Glasaču naprednjački! Ne bulazni. Pa da naši visoki predstavnici imaju u glavi pola onoga što imaju komentatori Jugmedie, ne bi oni lutali po svetu vraćajući se praznih ruku. Tada bi se ceo svet sjatio u Leskovac. Nadaleko bi se dobar glas čuo. Nesrećna vlast se uprkos tome bori, hrabro. Čak i čudne kape stavlja na glavu. Žrtvuje se.

Vjaceslav Nesic
29.05.2014. 14:11

Aleksandre, o narodu i vojci Srpskoj hoces? Pa evo!
Srpski vojvoda Živojin Mišić 1918. godine napisao i potpisao naredbu: ”Od danas, Crna Gora se ima smatrati okupiranom teritorijom?” Đe je to još bilo da jedan narod i jedna krv sebe proglasi okupatorom u zemlji đe živi taj isti narod i ta ista krv?
Srpska vojska je 1918. godine počinili onolike grozote Bulatovićima. Tako su na primjer, Manji, ženi Radivoja Bulatovića, Milici, ženi Mira Bulatovića, i Mari, ženi Pera Bulatovića, vezali suknje, pošto su im ubacili među noge po dvije mačke, a potom tukli te mačke koje su, razjarene i podivljale, njino meso razdirale šapama i zubima!
Srpska vojska je 1918. godine u Rovcima silovala 30 žena i djevojaka koje su se prezivale Bulatović, među njima i ženu Stevana Bulatovića, staru pedeset godina, koja se nakon silovanja bacila u Lim i udavila?
Srpski major Kecmanović, kako piše Mihailo Lalić, “s dvanaest žandara, upao negdje u Cucama u kuću komita Petra Zvicera i Petrovu majku, staru preko šezdeset godina, isprebijali su i vezali je za drvo pred kućom da gleda, a Petrovu ženu s troje djece vezali u kući i zapalili je: gledajući i slušajući kako cvile, kako vrište, kako za milost mole – starica je poludjela”?
Cetinjanka Maka Luković pričala mi je: “Majka Petrova svezana za trešnju gledala je kako joj gori dom i slušala pisku unučadi i vrisku snajinu iz ognja. Od toga je izluđela. A kad su ljudi ušli unutra, sve izgorjelo, jedino na jedne stube obješena visi torba od kostrijeti, a Petrovoj ženi na glavu stoji pletenica. Kad u kuću ostane koja stvar neizgorjela, naši su stari vikali da kuća gori a amanet stoji. Ta torba bila je amanet. A snajina pletenica – ko da je vatra nije dovaćala! To pantim ko da je bilo juče.
I ja Vjačeslav Maričin ću do smrti vjerovati u “moralnu neophodnost pamćenja“.

Aleksandar
29.05.2014. 22:06
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Ljudi budite depresivni i citajte istoriju iz knjiga. Da li je to resenje za sve probleme od velikog profesora.
Svaka knjiga krije svoju istoriju, a svaki covek iz njih izvlaci svoju. Moze narod da bude zlocinacki a moze i herojski, svako za svoj gros tumaci.
Tamo gde je kultura na minimumu, ljudi cine zla, ne narod, pojedinci. Sve to sto nabrajate, sve to lebdi u vazduhu uvek kada se nesto rusi.
A Vi nastavite, prizivajte profesore. Dajte da i iz naseg vremena bude dogadjaja kojim ce jedan profesor u buducnosti drzati lekciju nekom anonimnom komentatoru na tada vremesnom sajtu JuGmedie.
A i zasto bi Vi motivisali ljude da budu bolji, jer kad vise znaju, znace i bolje izbore sami, nece im trebati kriticka inteligencija. Bolje da ih Vi spasavate.

srbsko pleme rovčani
30.05.2014. 09:46
Odgovor za  Vjaceslav Nesic

Krajnje poražavajuće je kada shvatite da Univerzitetski profesor, rekao bih pacifista, polemiše i iznosi veoma ozbiljne navode, pritom se pozivajući na nešto što bi trebalo (nije precizirano)da bude „narodno predanje“.

A možda je to sve zapisiva Sekula Drljević, ili Jovo Kapičić?

Surrealismo
30.05.2014. 10:56

Primenjena istorija, sa koljena na koljeno na koljeno. Padnimo ničice pred profesorovim tekstovima, i zapitajmo se – ko smo mi da dovodimo u sumnju ijednu bukvu iz tijeh sočitanija.

bojana
29.05.2014. 15:19

Postovani profesore Nesicu, valjda sada vidite zasto treba da pisete, pisete
Nemojte da Vas sad nema nedeljama.
Bojana Paunovic

daca
29.05.2014. 15:39

Profesore Vi da pisete kolumne nemojte da komentarisete. Da pisete kolumne a da mi u osmospratnici i na JUGMEDIJI komentarisemo.
Pozdrav od Dace. Veliki.

svetlana
29.05.2014. 16:36
Odgovor za  daca

Ne znam šta vama smeta osmospratnica, ali u njoj je moć, sila božja.

Glasačko telo svih dosadašnjih politika.

Pa tako i mog skromnog tela.

Što se ostalih tiče, vlast kad kadrira, bira najbolje.

Na zabavama ta raskoš najbolje dođe do izražaja.

Starlete.

I po neki muškarac. Prodana duša iz prethodnog saziva.

Čisto zbog kontinuiteta vlasti.

Da naljaga prethodne i ućari i od ovih, kao od prethodnih.

leskovac ce da izvozi u Alžir
29.05.2014. 16:07

E sad ću baš da pročitam koje nema Alžir a mi mož da im ga damo. Baš da predupredim, da presretnem gradonačelnika. U susret da mu pođem s realizaciju te njegove ideje zbog koju je i otišao tamo daleko.

spaseni smo
29.05.2014. 16:55

Srbija se smatra veoma prijateljskom zemljom. Živa sećanja na staru Jugoslaviju i na vremena kada je ona finasirala pokret otpora
Reference: Auto-put (Alžir-Blida), Aerodrom Boufarik, Naselja u Bejaia, Radovi na naftnim poljima u Arzew-u, brane, silosi…
Veliki broj alžiraca koji su se školovali u bivšoj Jugosaviji
U glavnom su studiarli građevinu, elektrotehniku, šumarstvo, poljoprivredu, vojna akademija
Danas veći deo dobro pozicioniran i spreman za saradnju
Po novim pravilima isključivo plaćenje je L/C
Postoji mogućnost avansnog plaćanja za posebnu robu koja se radi po narudžbini
Ne postoji odloženo plaćanje kada se radi o uvozu
Ne može biti uvoznik kompanija koja nije solventna (na taj način država štiti strane kompanije koje prodaju da ne ostanu uskraćeni za plaćanje robe)
U uvozu preovlađuje voće
Veliki uvoznici pasulja i sočiva
Samo 50% potreba za mlečnim proizvodima zadovoljava domaća proizvodnja
Voće i povrće se najviše uvozi iz Francuske, Italije, Španije, Poljske
Veliki potrošači konditorskih proizvoda koje uvoze iz Turske i Francuske
Mahunarke su uvek u deficitu i postoji šansa za izvoz u velikim pakovanjima
Alžir je dosta deficitaran u jabukama, kruškama, šljivama (sveže ili sušene)
Velika je potražnja za orasima i lešnicima, kao i za medom
Pokrivenost mesa i mesnih prerađevina iz sopstvene proizvodnje je mala (veliki uvoznik svežeg i smrznutog mesa)
Klanice sa HALAL sertifikatom imaju šansu za izvoz na alžirsko tržište
Šansa za izvoz slatkovodne ribe koja se gaji u ribnjacima (tovni šaran)
Uvoznici nameštaja u glavno mala i srednja preduzeća
Alžirski industrijski kapacitet u sektoru drvne industrije ne pokriva više od 15 %
Alžir je uvoznik više od milion kubika drva u raznim fazama obrade u vrednosti od oko 350 milona $/godišnje
Samo sektor građevine konzumira 70% uvoza drveta
Četinari se uvoze uglavnom iz Skandinavije i Rusije dok se bukva i hrast uvoze iz Evrope
Alžir koristi i dosta tropskog drveta
Uvoz najvećim delom ide preko velikih uvoznika (kompanije kao što su: ENAB, EL WAFA i BOUARD)koje vrše distribuciju
Mogućnost povezivanja i sa manjim kompanijama – uvoznicima
Od pre 3 godine postoji međunarodni sajam drvne industrije i mašina za obradu
Sajam privlači veliki broj izlagača iz Italije i Francuske
Lekovi se uvoze iz Francuske, Saudijske Arabije, Bugarska i BiH
Uvoz lekova funkcioniše preko 4 velika preduzeća(Saidal, Biopharm)
Uvoz poljoprivrednih mašina iz Italije,Francuske i Kine
Srbija ima šansu…

veljko iz plastenik
29.05.2014. 18:19

Hoću da se zahvalim komentatoru profesoru što mi je pomogo da spreman dočekam gradonačelnika. Ja ću sad a to preporučujem toplo svima da ne sedimo sa skrštene ruke. Nego od odma da pravimo spisak kojih sve proizvoda možemo izvesti. Pa čim se vrati gospodin gradonačelnik, koji se je tamo pomučio za naš boljitak, da mu svi predamo naše kapacitatisvne potencijale u izvoznom smislu. Dosta su nas kritikovali. Vreme je da se radi i izvozi. Čovek je sve preduzo. Naše je da smo konstruktivni i preduzimljivi. Nema čekanja. Leskovac ima šta da izveze. Pa da vidim posle ko će laje ko pojedini zlobnici da naši putuju samo turistički. Evo prilike za izvozničke poslove. Pozdrav, profesore i još jedared Vi hvala u ime svijuh Leskovčana i iz okoline, vrednih poljoprivrednih proizvođača.

čika zoki
29.05.2014. 20:08

Pravo zboriš Veljko. U Alžir fino idu krompiri pa eve pozivam da svi sa naš rod planski izvezemo sve. Gradonačelnik je to siguran sam ugovarao oko izvoza i voća i povrća pa nema zime za Leskovac. Samo napred.

Bokan
29.05.2014. 20:14

Profesore pustite Dacu neka prica sta god oce. Kolumne pisite obavezno, a komentare kako hocete. To je vasa volja. Daca ce po osmospratnici da prica pa da prica od ne vam nema spasa.

lepa luki
29.05.2014. 21:44
Odgovor za  Bokan
jes vala
30.05.2014. 06:50

Pokušao sam da razumem, ali mi ne ide.
Naznačuje mi se, tek.
Mi, bre, stvarno, mnogo mrzimo sebe i svoj narod.