Glavni i odgovorni urednik filmskog časopisa FILAŽ Srđan Savić o najnovijem broju tog časopisa

Časopisi su nasušna potreba i da je malo više ozbiljnosti u ovoj državi, sigurno bi bilo finansirano nekoliko filmskih časopisa koji bi izlazili pri značajnim srpskim filmskim institucijama.

NIŠ – Tokom 50. Festivala glumačkih ostvarenja domaćeg igranog filma u Nišu prezentovan je novi broj filmskog časopisa „Filaž“ (trobroj 10/11/12), u kome su zastupljenje sve one rubrike po kojima je ta periodična publikacijaproteklih godina postala zapažena i cenjena u filmološkim i filmofilskim krugovima.

A šta se sve može pročitati u najnovijem trobroju,otkriva nam glavni i odgovorni urednik časopisa Srđan Savić:

U rubrici „Zumiranje“, u skladu sa ranije uspostavljenim standardima, imamo nekoliko veoma zanimljivih tekstova. Nastavili smo tradiciju da objavljujemo eseje o klasicima sedme umetnosti, pa smo ovaj put značajan prostor posvetili Džonu Fordu i Dušanu Makavejevu.
Pretpostavljam da će pažnju čitalaca posebno zagolicati i tekst koji se bavi subverzijom klasične filmske montaže u šezdesetim godinama prošlog veka, odnosno velikim modernističkim preokretima koji su se tada dešavali u svetu filmske umetnosti.
Tu su, napokon, i tri in memorijama – nedavno preminulom velikanu savremene ruske kinematografije Alekseju Balabanovu i dvojici znamenitih kolega i saradnika našeg časopisa, Severinu Franiću i Dinku Tucakoviću, čija je pisana reč o filmu uticala na brojne generacije jugoslovenskih i srpskih filmskih kritičara.
U rubrici „Far“, koja uvek donosi izveštaje s domaćih i stranih filmskih manifestacija, ovaj put dominira tekst Bore Anđelića „Panorama festivala“, gde su predstavljena najnovija izdanja čuvenog Festivala u Karlovim Varima i Sarajevski filmski festival, ali i dve manje poznate filmske smotre koje su iz godine u godinu sve atraktivnije i kvalitetnije− festival kratkometražnog filma u grčkoj Drami i Transilvanijski filmski festival u rumunskom Klužu.
Slede tekstovi o prethodnom izdanju palićkog festivala, kao i o Festivalu nitratnog filma, koji svakog juna u Beogradu organizuje Jugoslovenska kinoteka.S druge strane, „Temat“u ovom broju nosi naziv „Glumci u crtanim filmovima“, a ta je tema proistekla iz istoimenog okruglog stola koji je pre koju godinu održan na Filmskim susretima.
Uradili smo transkript razgovora i potom obezbedili autorizacije svih kazivanja.I nismo se nimalo pokajali – u publikovanom tekstu ima neverovatno zanimljivih informacija koje se ne mogupronaći nigde u literature o filmu.
To su dragocena kazivanja iz prve ruke o tome kako se kod nas radilo na sihronizaciji crtanih filmova pre trideset ili četrdeset godina, o tome kako se sinhronizuju crtaći u svetu i kako se glumci snalaze u uslovima ubrzanog napretka modernih filmskih tehnologija,o tome kako se glasovima „oživljavaju“ popularni animirani junaci i slično.

Koja rubrika se posebno izdavaja u ovom broju?

Najbogatija je, sticajem okolnosti, rubrika „Krupni plan“, jer u njoj imamo nekoliko ekskluzivnih autorskih intervjua. Izdvojio bih, najpre, intervju sa Piterom Bogdanovičem, slavnim američkim novoholivudskim autorom koji je pre neku godinu bio gost Festa.
Reč je o razgovoru koji je sa njim, pred brojnim okupljenim filmofilima u amfiteatru Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu,vodio naš pokojni prijatelj Dinko Tucaković; uspeli smo da ga objavimo upravo zahvaljujući Dinkovom nesebičnom zalaganju da taj inspirativni dijalog sa autorom filmova kakvi su „Poslednja bioskopska predstava“ i „Mesec od papira“ ostane zabeležen zarad svih iskrenih zaljubljenika u sedmu umetnost.
Pažnju će sigurno privući i razgovor sa direktorom „Mosfilma“ I poznatim savremenim ruskim filmskim autorom Karenom Šahnazarovom, kao i intervju sa Ahmedom Rašedijem, najznačajnijim savremenim alžirskim sineastom, autorom koji je bio pod velikim uticajem jugoslovenskog filma dok je stasavao kao umetnik.
Posebnu poslasticu za ljubitelje azijskog filma predstavljaće razgovor s Mohsenom Mahmalbafom,jednom od perjanica moderne persijske kinematografije, a filmofilski je intrigantan i intervju sa sinom Klinta Istvuda Kajlom, gostom „Nišvila“ pre dve godine, zapaženim muzičarem i kompozitorom filmske muzike u nekoliko očevih filmova, umetnikom koji je kao dečak čak i glumio u nekolikim Klintovim filmovima.
Da ni srpski filmski stvaraoci nisu zapostavljeni u ovoj rubrici „Filaža“svedoče intervjui sa Slobodanom Skerlićem, autorom filma „Top je bio vreo“, i Ivanom Ikićem, režiserom kontroverznog ostvarenja „Varvari“.

A koliko je u ovom broju zastupljena fimska kritika?

U redovnoj rubrici „Rakursi“objavljujemo nekoliko filmskih kritika koje se bave najaktuelnijim svetskim filmovima u prethodne dve godine.
Lepo je zastupljena ruska kinematografija, budući da imamo prikaze dva verovatno najznačajnija ruska filma snimljena u protekle dve sezone.
To su „Levijatan“ Andreja Zvjaginceva, ruski kandidat za Oskara ove godine, i „Sunčanica“ Nikite Mihalkova,spektakl čija se svetska premijera odigrala u Beogradu oktobra prošle godine. A tu su i prikazi filmova „Gravitacija“, „Grand Budapest hotel“, „Nimfomanka“ i „Dodir greha“.

Koliki ste prostor posvetili izdavaštvu u sferi filmske umetnosti?

U „Kinopisu“ su prikazane dve filmske knjige čiji je izdavač Niški kulturni centar. Jedna od njih, „Džon Ford“ autora Pitera Bogdanoviča, pojavila se,u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom kao suizdavačem,u prestižnoj ediciji „Kinogram“.
Radi seo prvom integralnom izdanju te Bogdanovičeve publikacije na srpskom jeziku. Svojevremeno je, naime, objavljena skraćena verzijate knjige, oamdesetih godina prošlog veka u izdanju beogradskog studentskog kulturnog centra. Tu je i knjiga „Studiranje Šabrola“, prvo izdanje u novopokrenutoj ediciji „Omnibus“.

Koja je vaša ideja vodilja da se bavite ovim poslom u vremenu kada se na ovu vrstu izdavaštva nedopustivo često gleda kao na nekakav nepotreban trošak?

Naša misija je da objavljujemo tekstove koji će biti interesantni i za 10, 20 ili više godina, tekstove koji će se i tada čitati sa istinskim zadovoljstvom.
Dakle, ne vodimo toliko računa o žurnalističkoj aktuelnosti, nego se trudimo da objavljujemo i nešto što bi možda, u nekim drugim domenima vrednovanja, delovalo kao zastarelo, ali ga mi smatramo materijalom od reprezentativnog značaja za razvoj domaće misli o filmu.

Kakva je situacija kod nas i u okruženju kad je reč o filmskim časopisima?

„Filaž“ je trenutno jedini štampani filmski časopis u Srbiji. A ako bismo na trenutak osmotrili kakva je danas časopisna situacija na teritoriji čitave nekadašnje Jugoslavije, sa lakoćom bismo uočili da stvari ne stoje baš najbolje.
U Ljubljani i dalje postoji „Ekran“, filmski časopis koji izlazi u kontinuitetu od 1962.godine. Ali u Zagrebu odavno nema ni „Filma“, ni „Filmske kulture“, niti „Kinoteke“ − izlazi, jedared godišnje, akademski intonirani „Hrvatski filmski ljetopis“ i jošjedan zanimljiv časopis posvećen savremenim tendencijama u filmskoj umetnosti, „Filmonaut“.
U Sarajevu više nema čuvenog „Sineasta“, koji je, nakon jednog relativno uspelog uzdizanja iz pepela,ipak prestao da izlazi 2009. godine. Ni u Crnoj Gori nema štampanog filmskog časopisa − postoji samo internetski časopis „Kamera lucida“.
A u Makedoniji, naravno u Skoplju, i dalje postoji „Kinopis“, časopis koji je nastao još krajem osamdesetih godina. Kod nas, međutim,nema više kultnog „Ju filma danas“, časopisa koji se ugasio prošle godine iznenadnom smrću osnivača iglavnog urednika Severina Franića.
Podsećam vas da je poslednjih godina taj časopis izlazio u Nišu i da je Niški kulturni centar bio njegov suizdavač. „Novi Filmograf“ se izvesno vreme pojavljivao na nekoliko meseci,da bi kasnije, kada su njegovi finansijski temelji pod naletima varljive krize i alarmantne nebrige države polako počeli da popuštaju, nastavio da opstaje prevashodno u internetskom obliku.
Tek povremeno se pojavi štampana varijanta ovog časopisa, neka vrsta godišnjaka, zapravo skraćenog izdanja onog što se tokom godine pojavljuje nainternetskom sajtu „Novog Filmografa“. I ambiciozno zamišljeni „TFT“ je, iako je delovalo da ima pouzdano uporište u izdavačkom gigantu kakav je „Službeni glasnik“, valjda radi uklapanja u maniju „spasonosne“ budžetske štednje, iznenada nestao sa srpske časopisne scene.
„Filaž“ je, dakle,poslednji časopisni dinosaur u jurskom parku „Srbija“ i jedan od poslednjih koji opstaju bez obzira na surove okolnosti balkanskog tranzicionog „ledenog doba“.

Zašto se borite da „Filaž“ nastavi da izlazi?

Jednoga dana, kada neko bude rešio da rekonstruiše sadašnju kinematografsku epohu i kada bude razmatrao šta se tih godina u ovdašnjoj kinematografiji zbivalo, moraće to da radi na bazi nekakve literature.
Ako u dnevnoj štampi imate tek sporadične napise o pokretnim slikama i samo jedne dnevne novine imaju iole redovnije kritičke prikaze najnovijih filmova, i ako u svim medijima apsolutno dominiraju novinarske najave i razne “zanimljivosti” a ne kritički tekstovi o sedmoj umetnosti, a pritom nemate časopis gde možete redovno da objavljujete ozbiljne tekstove o filmu i imate oskudnu filmsku literaturu kojoj relevantne državne institucije i ustanove pristupaju zabrinjavajuće nesistematično,dakle ako tako stoje stvari, postavlja se pitanje kako ćete nekada u budućnosti rekonstruisati duh aktuelne kinematografske epohe.
U tome je smisao filmskih časopisa i zato oni i postoje − u njima se prezentuje tekuća filmska kritika, sučeljavaju se različita kritičarska mišljenja, različite generacije pokazuju kako gledaju na pojedine filmske fenomen, a sve je to značajna istraživačka građa za neke buduće istoričare filma.
Potpuno je pogrešno istoriografski govoriti o nekim filmovima koji su nastali, recimo, tridesetih godina, bez osvrta na to kakav je bio odnos kritike i sveukupne javnosti prema tim filmovima baš u vreme kad su oni nastali i imali premijere.
Naknadna pamet ne rekonstruišena pravi način određenu epohu u istoriografskom smislu; neophodno je da aktivirate parametre koji su važili u datoj epohi,pa da tek kasnije izvodite zaključke koliko su se stavovi, mišljenja i ukusi tokom vremena eventualno promenili.
Časopisi su nasušna potreba i da je malo više ozbiljnosti u ovoj državi, sigurno bi bilo finansirano nekoliko filmskih časopisa koji bi izlazili pri značajnim srpskim filmskim institucijama.

Koje saradnike treba pomenuti kao zaslužneza to što „Filaž“ još uvek opstaje?

Trebalo bi prvo pomenuti zamenika glavnog urednika Dejana Ognjanovća, a takođe i Dejana Dabića, člana Redakcije i formalnog pokretača ovog časopisa 2009.godine na gradskom konkursu za sufinansiranje projekata u oblasti kulture.
Od ostalih saradnika valjalo bi pomenuti Nikolu Stojanovića, Slobodana Aranđelovića, Igora Toholja, Aleksandra Sašu Erdeljanovića,Radenka Rankovića, Boru Anđelića, Branislava Miltojevića, Đorđa Kaćanskog, Milana Špičeka, Ratka Orozovića, Nevenu Matović,Ivana Velisavljevića, Miloša Cvetkovića, Nikolu Popevića, Kristinu Đuković, Bojana Baću, Ratka Radunovića, Hrvoja Turkovića, Daniela Rafaelića, Veljka Krulčića…Imamo, kao što vidite,reprezentativnu ekipu saradnika. Neki od njih pišu tekstove za svaki broj, neki povremeno.
Velika je šteta što neki od naših bitnih saradnika više nisu među živima. Mislim tu, pre svega, na Dušana Vukića, DInka Tucakovića i Severina Franića, koji ne samo da su nam bili verni saradnici već smo od njih mnogo toga mogli i da naučimo.

(Kraj)

Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Klikom do kulture”, koji JuGmedia realizuje uz pomoć Opštine Pantelej.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare