Nekada se obraćala pažnja na čoveka, a sada je sve usmereno na državu i ekonomiju , a čovek je na zadnjem mestu i to je razlog ovakvog stanja

Goran Tojaga: Aktivan odmor lek za PRAZNIČNU DEPRESIJU

Kod velikog broja ljudi u danima odmora ili vikenda ne retko dolazi do promena raspoloženja  sa  depresivnim ekvivalentnima, takođe i  osećanja potištenosti, a sve ovo je rezultat  kraće apstinencije od redovnih nedeljnih radnih obaveza, kao specifičnih generatora zdrave i kontinuirane autogratifikacije ili usmerenosti na vlastite potrebe, priča za juGmediu Goran Tojaga, neuropsijijatar i psihoterapeut u Opštoj bolnici Leskovac.

Zato on preporučuje da u prazničnim i danima vikenda,  pored neophodnog pasivnog odmora,  bude zastupljen i aktivni odmor, inplementiran nizom, za osobu prihvatljivih aktivnosti  koje će  obezbediti normalno  funkcionisanje  emocionalno  spoznajnog, kognitivnog, života.

“Praznična depresija je vezana za naglu apstinenciju uobičajenih aktivnosti tokom nedelje. Oni koji ne rade, nikada nisu depresivni subotom i nedeljom, a naprotiv ljudi koji rade, kod njih apstinencijalna kriza nastupa, zato je preporuka lekara za aktivnim odmorom, ispunjenim sportskim, verskim, kulturnim i sličnim sadržajima. Cela poenta priče je da energija mora da teče i da ne sme da se zaustavi”, naglašava doktor Tojaga.

Ako nemam sa kim za praznike..

“To može da bude zaista tako, ali i da bude izgovor, a današnje vreme je kontaminirano nekim društvenim pojavama, novim sistemima vrednovanja u kojima mi treba da radimo, život nam je na relaciji kuća posao…čovek nema  vremena za neku filozofiju, za bavljenje sobom, ni za kakve druge aktivnosti osim golog preživljavanja. Nekada se obraćala pažnja na čoveka, a sada je sve usmereno na državu i ekonomiju , a čovek je na zadnjem mestu i to je razlog ovakvog stanja. U ovom kontekstu čovek je izgubljen, veze postaju slabije.Svi su fokusirani da prežive, da zarade, ljudi su postali nemoralni, spremni da izdaju, da  prodaju, sve čine samo da bi  obezbedili novu vrednost, a to je novac. Ljudi više nemaju poverenje ni u koga i to je jedan od ključnih razloga zašto radije ostaju kod kuće”, ocenjuje doktor Tojaga.

Takođe, materijalni razlozi dovode do gubitka motivacije, ako neko nema novca da plati , onda kaže:” Bolje ću da sedim kod kuće”.

“Praznična depresija je trenutna, sve dok se ne promene okolnosti, one globalne koje utiču na porodicu, ona na pojedinca, kao i interaktivno. Svi ovi parametri su u jednom dijalektičkom odnosu, nijedan od njih nije ključan ili isključiv, uvek ima interakcije, koja je i odgovorna za ovakvu vrstu ponašanja”.

Doktor Tojaga savetuje , da organizovnim, aktivnim odmorom, ispunite vaš dan obavezama da ga ne biste punili patnjom.

“Naša životna energija ili libido ima tendeciju vezivanja. Vežbajte u teretanama, plivajte, trčite, heklajte, vezite, pravite figure, ako vas to ispunjuje, važno je da se libido veže”.

Zašto smo depresivni ?

“Na skali bolesti u svetu, depresija je zastupljena visoko, teška je bolest i predstavlja vrlo ozbilljno afektivno oboljenje  koje dominantno  oštećuje  naše konitivne, a uz to indirektno i kongnitivne funkcije. Nije ni malo čudno, niti retko, da depresivni pacijenti  otežano razjmišljaju,kolebaju se u donošenju  odluke,imaju problema sa mentalnom koncentracijom  što dovodi do pada njihove radne efiksanosti.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, depresija je četvrti uzrok invalidnosti, a procenjuje se da će već sledeće godine biti na drugom mestu, podseća naš sagovornik.

“Povećana učestalost depresivnih poremećaja očekuje se, pre svega, zbog produžetka životnog veka, a time i povećanog broja telesnih oboljenja koja isto, utiču na nastanak depresija. Zatim sve veća je učestalost, kontinuiranog povećanog nivoa stresa i u razvijenim, a naročito u zemljama u tranziciji, zbog ubrzanih promena, a neadekvatno pripremljenih pojedinaca za nove sisteme vrednovanja”.

Tojaga objašnjava da su naše moralne norme  kompromitovane, da mi ionako ne možemo da ih izdržimo, a nameću nam se nove koje još manje možemo da prihvatimo i onda smo u vakuumu, ni tamo, ni ovamo, tako da praktično nemamo zaštitu.

“To je kao kad skinemo stare prozore, a nismo stavili nove… a duva vetar. To se sve odražava na čoveka i dovodi do pojačanog potiskivanja i otvaranja puteva za retrofleksiju kroz depresivni obrazac ponašanja”, kaže naš sagovornik.

“Nameće nam se, naprimer, da prihvatimo homoseksualce. Ja sam za to svakako, ne treba nekog zato što je bolestan odbaciti”. Čovek više ne može da se osloni na porodicu, stalno je u nekom haosu, a besan je i gleda da to izbaci iz sebe. Ali ga sputavaju zakonske norme, onda on potiskuje, zadržava i potom, kao posledica svega, nastupa depresija. Ona predstavlja retrofleksiju agresije, jer kada bi čovek mogao permanentno da je ispoljava, on nikada ne bi bio agresivan”.

Da li su depresija i apatija isto

“Ljudi mnogo mešaju apatiju i depresiju. U kliničkom smislu depresija se ispoljava povišenim negativnim raspoloženjem, za razliku od apatije gde je raspoloženje sniženo, sve do gašenja, što dovodi depresiju u kontekst bolesti s povećanim rizikom. Depresija je povišeno raspoloženje, ali negativno, za razliku od apatije koje je sniženo. Apatičan pacijent nema snagu da se ubije, depresivni se ubija, jer ima snagu ali negativnu”.

Depresija je patološka žalost?

“Još je Sigmund Frojd definisao depresiju kao posledicu  neodradjenog  rada tuge, čime je jasno implicirao na njenu usku povezanost sa žalošću i tugom. Žalost je  prirodno afektivno stanje koje nastaje kao rezultat gubitka ili pretnji gubitkom i ima za cilj da omogući adekvatnan   rastanak sa objektom od interesa  ne bi li individua nakon žaljenja mogla slobodno da nastavi sa svojim životom. Zato gotovo u svim zemljama i religijama postoji  odredjeni broj dana – 40 koji označavaju period žalovanja u rastanku sa umrlim. Ukoliko je ovaj proces na bilo koji način kompromitovan  doći će do poremećaja afektiviteta u delu pojave patološke žalosti, odnosno depresije. Čovek kada izgubi nekoga, on pre svega, ima strahovit  iracionalni bes prema onom ko je umro, u smislu, kako je mogao da ga ostavi. To je bes koji vodi poreklo iz našeg nesvesnog, a nesvesno je kao i dete, ono nema morala, ono ide kao reka, ne gleda da li će da sruši, samo gleda da se zadovolji”.

Postoji li i urođena sklonost ka depresiji?

“Postoje i takozvane endogene depresije, gde imamo genetski poremećaj kod nekih ljudi, gde serotonin, dopamin, adrenalin, noradrenalin nisu baš kako treba i onda sama osoba bez obzira na spoljašnje okolnosti biva depresivna. Kod tih pacijenata najbolje i pomažu antidepresivi, jer deluju na neki organski način”.

Kako je u našoj svesti, tako je i u telu i obrnuto

“Lekarima je nekada  lakše da deluju na telo nekada na duh. Nekada je dovoljno da popričamo sa pacijentom i on počne da sklapa svoje adaptacione mehanizme, a negde gde nismo to u mogućnosti moramo da damo antidepresive”,ističe doktor Tojaga.

Ako je depresija nastala iz deprivacije uskraćivanja, nije pacijentu  toliko bitno da mu ti pojasniš zbog čega sve to dolazi, već da on dobije podršku jer je doživeo gubita, smatra.

“Podršku pacijentu dajemo urgentno, a sublimaciju hronično,kroz društveno koristan rad koji se plaća, sportske aktivnosti koje dižu nivo endorfina supstance slične opijumu, koja je u našem organizmu. Tri stvari najviše dižu endorfin, prva je ljubav, druga  seks, a treća  sport.Prve dve ne možemo baš da preporučimo s obzirom na rizike,ali sport uvek. Bavljenje teškom atletskom gimnastikom izuzetno diže nivo endorfina”, poručuje doktor Tojaga.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

16 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Bot
03.01.2020. 16:47

Doktore imam 54 godine…alkoholičar sam…član jedne stranke….ali sam, u zadnje, vreme postao rezistentan i na alkohol….kao i na članstvo u stranci.
Doktore i stranački, kolega ja Vas molim za pomoċ.

ako si
03.01.2020. 21:50
Odgovor za  Bot

clan SNS-a, tebi ni konzilijum ne moze da pomogne. To je posebna sorta gde zdravi ne idu.

Душан Дојчиновић
03.01.2020. 19:23

? OK!

Bitno
03.01.2020. 20:36

Homoseksualnost nije bolest! Prošlo je više od 30 godina od kako je homoseksualnost izbačena iz klasifikacije psihijatrijskih oboljenja! Doktor bi to morao da zna! Ali, nažalost u Srbiji se ozbiljne psihijatrijske bolesti kriju i ne leče, vrlo često tako bolesni ljudi čak odlučuju o sudbinama mnogih zdravih, dok se funkcionalni ljudi stigmatizuju od strane „zdravih“ i „stručnjaka“!

Pa ti citiraj
03.01.2020. 21:22
Odgovor za  Bitno

Aktuelni udzbenik klinicke psihijatrije na medicinskom fakultetu gde pise da to nije bolest!

Tolerancija po svaku cenu ċe nam glave doċi
03.01.2020. 21:57
Odgovor za  Bitno

Tačno je da je SZO homoseksualnost izbacila iz odeljkka seksualne devijacije. Ali jedan dekret SZO, jedno mrtvo slovo na papiru ne može da utiče na moje pravo da uglavnom naporne, histerične, isfrustrirane homoseksualne osobe, koje su često pune mržnje prema heteroseksualnoj veċini, izbegavam u širokom luku.

Bitno
04.01.2020. 05:17

Tako je, to je Vase pravo! Ne volim ni ja sladoled od cokolade, ali ga ne proglasavam otrovnim! A narocito je opasno ako tako nesto struka radi!

King
03.01.2020. 21:19

Tojaga je najbolji doktor i mnogo smo srećni što je moja žena deo njegovog tima.

Micko
04.01.2020. 06:43
Odgovor za  King

Deki, koliko si ti dobar čovek, to je neverovatno.

Cicko
04.01.2020. 14:00
Odgovor za  Micko

Micko, koliko si ti dobar čovek, to je neverovatno.

Tanja
03.01.2020. 23:02

Najlakše je raditi sa njim u smeni jer se tada najviše nauči.

Sladjana
04.01.2020. 06:44
Odgovor za  Tanja

Znamo Tanja da se vi baš dobro slažete,ceo grad to zna.

Tanja
04.01.2020. 11:43
Odgovor za  Sladjana

Ja kao medicinska sestra sam mnogo naučila i znam da su mnoge seste ljubomorne što ne mogu da uče od doktora Tojage.

Đakovac
04.01.2020. 13:50
Odgovor za  Sladjana

Kraljice ?

Душан
04.01.2020. 09:31

Доктора Тојагу, знам дуго, дуго, а боље да нисам, и да се нисам лечио, јер човек никога није излечио, можда залечио; и човек све лепо и потанко каже, са пуно искуства и мноштво стручних фраза и термина непознатих обичном човеку.Као да укључим телевизор као да слушам његовог колегу психијатра Јована Марића, који има три брака, жене иза себе, врцаво говори о сексу, либиду, као да чита из Фројдове читанке.Докторе океј, добро је што знате разину, праг расположења ако колегенице, то уче у смени са Вама, кога ћете излечити, стигматизација јесте срам, отићи код психијатра, али бити геј, то није срам, да ли је болест не бих да улазим у то, али свакако је породица циљ.Остаје нам поверење у лекаре оште праксе, моја је доктор Хаус, јер треба имати поверење и у хомеопатске лекове, јер су и они лаж, и плацебо, кад се попије пола кутије.А не могу сви бити дизачи тегова, пливачи и активни реактивци.Ипак да није било Вас ко зна где би завршили, зато сам Вас овековечио у свом роману Дневник пете зиме.Свако добро.Да сте живи и здрави у 2020.години!!!

MissK
04.01.2020. 18:23

Jao, kad ovog vidim, padne mi mrak na oci. Lose iskustvo, los doktor. Nikog nije izlecio, niti ce. KOJI JE NJEGOV DOPRINOS TACNO pa se o njemu objavljuje vest? Dole bre psihijatrija i lopovi farmaceuti