MLADI POLJOPRIVREDNIK, MILAN MIŠIĆ IZ STAJKOVCA

Ne smetaju temperature od 50 stepeni pod plastenicima, već ponižavajuće cene povrća

U ataru leskovačkog sela Bunibrod, na lokaciji zvanoj Piskovica, tamo gde je priobalje Južne Morave pobeleleo od plastenika, mladi povrtar Milan Mišić s roditeljima napunio je prikolicu sa sveže ubranim krastavcem i sprema se za kratak predah, pre nego što ugasi motor i pumpu, koja dalje šalje vodu u sistem kap, po kap.

Težak je ovo posao, ali šta bih drugo radio, porodična tradicija se na napušta tek tako, nekako sam zadojen poljoprivredom“, komentariše Milan Mišić (29) iz vlasotinačkog sela Stajkovce, otac jednog deteta i drugog na putu, kome je njegov još mlad otac Petar pre nekoliko godina, po stajkovačkoj tradiciji, prepustio šefovsko mesto.

Na dva hektara sopstvenog i zakupljenog zemljišta, pored krastavaca uzgajaju i paradajz, papriku i kupus, a ratarske kulture samo za svoje potrebe. Ceo jedan deo, nalik na fabričke pogone, su njihovi plastenici ispod kojih je temperatura preko 50 stepeni. Milan i njegovi roditelji izgledaju kao da su se najmanje mesec dana sunčali na morskoj obali.

„Iz Stajkovca se ljudi ne iseljavaju, već doseljavaju, a odlaze samo oni koji su rešili da bave naukom“

Navikneš se na sve što moraš, ali nikako da se naviknemo na nestabilno tržište, nikako da se pomirimo zbog nedostajuće zaštite domaćeg poljoprivrednika i domaćeg proizvoda. Jedemo alabanski i druge nekvalitetne uvozne paradajze naprasno uzrele, a ne cenimo ono što imamo, domaće i daleko kvalitetnije. Garantujem da paradajz iz naših plastenika može da se takmiči i da pobedi one iz bilo koje evropske i svetske zemlje, ako ne po ujednačenom obliku, ono po kvalitetu“, priča Milan, a potvrđuje Petar.

Njih dvojica su školovani poljoprivrednici. Petar je završio Tehnološki fakultet, ali je pravo sa diplomom ušao u njivu, da primeni stečeno znanje. Milan je poljoprivredni tehničar. Ipak, obojica kažu da im stručne škole nisu mnogo koristile.

Praksa je čudo. Malo toga se uči u školama. Školovan čovek lakše koristi literaturu, da bi se proizvela zdrava roba, a naša roba je zdrava i veoma tražena. Kupci sami dolaze na naša vrata, ne jurimo mi za njima, a ono što pretekne prodamo na kvantaškoj pijaci Leskovac. Ipak, mislim da bi država ili lokalna samouprava trebalo nešto da učine oko organizovanog izvoza, onda kada u okolnim zemljama ponestane, na primer, paradajza“, priča mladi povrtar.

Suština zdravog proizvoda je u pravovremenom tretiranju biljaka agrtotehničkim sredstvima, objašnjavaju.

Kada vidimo prvi rujni paradajz, sa prskanjem se prekida, jer više nema potrebe za tim. Biljka se prska preventivno, pre nego što oboli, posle je kasno jer jedna zarazi drugu i tako se bolest širi, a proizvodnja poskupjuje i ono što je najgore – kupcu se prodaje hemijskim sredstvima predoziran proizvod. Mi idemo na preventivno oprašivanje i zamagljivanje, zato na našim biljkama nema pega“, pričaju Mišići.

Na pitanje da li će njegov sin naslediti povrtarsku tradiciju, Milan Mitić kaže da ne bi voleo. „Učiću ga da što dalje ide od sela bez obzira što se od ovog posla pristojno živi, ali džaba ti kada nemaš vreme da potrošiš pare“, veli Milan na naše iznenađenje

Kao i mnogi vlasotinački povrtari, i Mišići su prešli atarske granice Vlasotinca i svoje najlonske bašte smestili u leskovačkom, tamo gde nema struje, pa stoga u plastenicima nema zagrevanja ni hlađenja, što im ne smeta, ali im, pričaju, nedostaju uređeni prilazi, odnosno, atarski putevi.

Nekako smo se našli – nigde. Da tražimo od Leskovčana da nam srede puteve bilo bi mnogo, Vlasotinčani kažu da nemaju ingerencije u leskovačkom ataru, pa se tako mučimo“, objašnjava Milan, skroman mladi čovek, koji podvlači da je 2 puta dobio subvencije od lokalne samouprave u Vlasotincu.

 

Povrtarstvo je – nauka 

 

S ponosom ulazi u jedan od plastenika gde njegova majka Gordana kontroliše plodove paradajza, koji već počinju da menaju zelenu u roze boju.

Pogledajte, ni jedan pokvareni plod, ni jedan uveo list“, pokazuje s osmehom.

Taj period je za njega, kaže, najsrećniji.

Najpre je sreća kada je rasad dobar, pa kada biljke počnu da rastu, da se šire krošnje, kada se jave prvi plodovi, a sada već vidim da će sezona biti odlična, bez gubitaka što se količina tiče, ali je i ove godine neizvesna cena paradajza, kao i paprike i krastavaca, čija vrednost iz dana u dan pada. Samo se bojim da ne prođemo kao sa kupusom. Poslednju turu nismo čak ni ubrali, prepustili smo je suncu, kiši i svinjama“, objašnjava.

Tek 10 posto stanovnika Stajkovca se ne bavi poljoprivrednom, odnosno, povrtarskom proizvodnjom. Neki su otišli u okolne fabrike i rade za platu od tridesetak hiljada dinara, dok se jedan manji deo otisnuo u beli svet.

Kada naiđe loša godina, pomislim da bi i ja mogao da krenem njihovim stopama, ali brzo odagnam tu ideju. Jer, ovde sam svoj na svome. Istina je da se radi od jutra do kasno uveče, no ja sam gazda, ako me glava zaboli, ostaviću posao i otići da odmorim, ako mi se danas ne ide na kvantaš, ostaviću to za sutra jer naši proizvodi su kvalitetni pa mogu da izdrže“.

Mišići iz svojih plastenika godišnje uberu 1,5 vagona krastavaca, 6 vagona paradajza, 2 vagona kupusa i 3 tone paprike.

 

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva

 

 

 

 

 

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

4 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Кујко ви
10.06.2017. 20:39

Изволи роде купи стан у варош за дваестину иљаде евра па се скрцај са целу вамилију и запослизе се у Јуру па Бог да вас види.

Rudnik
11.06.2017. 10:28
Odgovor za  Кујко ви

Ma za vas samo albanski paradajz i tuska paprika plasticna pa jedite, a posle puna bolnica to treba…. umesto domace da podrzavate hmmmm…. strasno

kolega
10.06.2017. 21:17

Bravao

Igor
11.06.2017. 17:30

Pa posle kažu AV loš za narod. Čovek nam obezbedio besplatnu hranu. Što se tiče proizvodjača boli me uvo ljudi sa sela su i najmasovnije glasali za NJKV AV.