INTERVJU: PROF.DR SCI MED. NEBOJŠA VIDENOVIĆ

Nestručno rukovanje anesteticima izaziva smrt kao kod Majkla Džeksona i Ivane Bodrožić

Doktor Nebojša Videnović je specijalista anesteziologije, reanimatologije, intenzivnog lečenja i terapije bola. Ovaj Leskovčanin, vanredni je profesor na katedri za Hirurgiju Medicinskog fakulteta Priština u Kosovskoj Mitrovici i načelnik službe anesteziologije i intenzivnog lecenja KBC Priština u Gračanici. U Klinici za vantelesnu oplodnju SPEBO Leskovac radi kao anestiziolog.

Na početku razgovora ovaj stručnjak u svojoj oblasti uvodi nas u svet anesteziologije

Dioskorides, grčki filozof (1.vek) prvi je upotrebio termin anestezija da bi objasnio efekte biljke mandragora slične narkoticima. Zatim,  Bailey (1721), termin anestezija definiše kao “nedostatak osećaja”, Encyclopedia Britannica (1771), objašnjava je kao nedostatak čula, a Oliver Wendel Holmes (1846), je opisuje kao stanje slično snu u kome je moguća operacija bez bola.  Sam termin Anesteziologija je uveden u upotrebu početkom XX. veka u SAD i označava savremenu praksu anestezije i ističe rastuću naučnu osnovu specijalnosti. Može se reći da savremena Anesteziologija predstavlja neraskidivi spoj nauke i veštine. Takođe, danas se ne može zamisliti savremena hirurgija bez anestezije i obrnuto.

Koje vrste anestezije postoje?

Klasična podela anestezije je na opštu, lokalnu i kombinovanu. Komponente opšte anestezije su hipnoza tj. san, amnezija (bolesnik se ne seća perioda kada je bio u anesteziji), analgezija (odsustvo bolova za vreme izvođenja hiruških intervencija), potpuna mišićnu relaksaciju i odsustvo refleksne aktivnosti. Anesteziolog u toku anestezije kontroliše sve vitalne funkcije bolesnika. Uvod u anesteziju se postiže aplikacijom anestetika intravenskim, inhalacionim, intramuskularnim ili ranije, intrarektalnim putem. Danas su najzastupljeniji intravenski i inhalacioni uvodi u opštu anesteziju. Poseban vid opšte anestezije predstavlja tzv. analgosedacija, koja ne sadrži u sebi sve komponente opšte anestezije i omogućava izvođenje kratkotrajnih hiruških intervencija u različitim hiruškim disciplinama.

Lokalna anestezija je postupak koji izaziva neosetljivost na bol primenom lokalnih anestetika koji prekidaju provođenje nervnih impulsa u toj regiji

Prema načinu primene anestetika ona može biti površinska, infiltraciona i regionalna anestezija. Sama regionalna anestezija se može podeliti na perifernu blok anesteziju (kada se lokalni anestetik daje u blizini nekog nervnog pleksusa ili samog nerva), centralnu blok anesteziju, gde spadaju spinalna i epiduralna (periduralna) anestezija i primenjuju se kod operativnih procedura na donjim ekstremitetima, karlici i nižim regijama abdomena. Sama epiduralna anestezija se može primenjivati i kod intervencija u grudnom košu. Istovremeno, davanje subanestetičkih koncentracija lokalnih anestetika u epiduralnom prostoru daje odličnu, produženu postoperativnu analgeziju, koja isključuje potrebu za parenteralnom ili oralnom primenom analgetika.

Koje kategorije ljudi ne mogu da prime anesteziju, da li su to  stari, deca, alkoholičari, narkomani…?

Ne postoje apsolutne kontraindikacije za primenu anestezije. Može se govoriti o tzv.  perioperativnom riziku koji u sebi objedinjuje rizik od operacije i rizik od anestezije. Stepen rizika od anestezije povezan je sa tim da li je pacijent ima oboljenja kardiovaskularnog, respiratornog i drugih sistema u ljudskom telu, zatim  od vrste, opsega, stepena hitnosti i dužine trajanja operacije i od životne dobi pacijenata.

Sve kategorije ljudi mogu biti podvrgnuti anesteziji

Na osnovu prethodno iznetog može se zaključiti da sve kategorije ljudi mogu biti podvrgnuti anesteziji, a sam anesteziolog je taj koji procenjuje koji će model anestezije biti primenjen u datom trenutku kod odgovarajućeg bolesnika. Tu odluku donosi na osnovu kompletnog sagledavanja pacijenta, vrste operacije i tehnike anestezije koja bi za datu situaciju bila najprikladnija.

Kada je u pitanju pregled anesteziologa pre intervencije, šta pacijent treba da kaže?

Pacijenti koji treba da se podvrgnu anesteziji i elektivnoj operaciji prethodno prolaze određenu proceduru pregleda od strane različitih specijalnosti lekara, labaratorijske obrade i po

Kod hitnih i urgentnih operacija procedura se skraćuje i često kod ovakvih operacija iz vitalnih indukacija priprema bolesnika se sprovodi neposredno pre ulaska u operacionu salu ili na samom operacionom stolu

potrebi dopunskih pregleda (EHO srca, mala spirometrija itd). Na kraju, sa svim izveštajima i nalazima (labaratorija, EKG, rendgenski snimak pluća i srca itd) bolesnici dolaze u anesteziološku ambulantu, na pregled od strane anesteziologa, koji na osnovu: anamnestičkih podataka relevantnih za anesteziju, kliničkog pregleda, utiska o postojećem stanju bolesnika, izveštaja lekara specijalista, uvida u postojeće rezultate ispitivanja i na kraju procene rizika od anestezije, donosi odluku da pacijent može na operaciju, određuje preoperativnu terapiju lekovima, u cilju smanjenja napetosti i straha i daje predlog vrste anestezije koja će se primeniti za određeni tip hiruške intervencije. Ukoliko je mišljenje anesteziologa da su neophodne dodatne dijagnostičke i terapijske procedure, a u cilju optimizovanja opšteg stanja bolesnika, iste savetuje i traži da se urade, a za to vreme se operacija odlaže.

Koliko vremena treba da prođe između dve anestezije i koliko može najduže da traje?

Trajanje anestezije je pre svega povezano sa trajanjem operacija

Ne postoji definisan vremenski period koji bi trebao da prođe između dve anestezije. Dešava se da nakon završetka neke operacije i buđenja bolesnika, zbog nastalih komplikacija i potrebe za dodatnom reintervencijom, bolesnika vrlo brzo, ponovo uvodimo u anesteziju. Tako Anestezija može trajati od nekoliko minuta za kratke hiruške intervencije pa do više sati kada su u pitanju složene i dugotrajne operativne procedure.

Da li su opasni lekovi koji se koriste za anesteziju?

Radi se o širokoj paleti lekova. Anestetici (Propofol), Tiopenton itd) koji se koriste za intravensku indukciju anestezije karakterišu se ne samo time što oduzimaju svest bolesniku, već i snažnim depresivnim dejstvom na vitalne centre (respiratorni, vazomotorni…) u moždanom stablu pa kao posledicu imamo depresiju disanja koja se može ispoljiti i potpunim prestankom disanja. Takođe, ispoljavaju i depresivni efekat na srce i krvne sudove i obično se to manifestuje većim ili manjim padom krvnog pritiska sa mogućim nastankom poremećaja srčanog ritma. Svedoci smo smrtnih ishoda nastalih zbog nestručne primene i predoziranja propofolom. Slučaj smrti Majkla Džeksona i tragično nastradale Ivane Bodrožić ostaju kao večna opomena nestručne, neprofesionalne i neodgovorne primene ovako potentnih lekova. Takođe, u vrlo opasne lekove spadaju i opioidni analgetici (Fentanil, Alfentanil, Sufentanil…) koji predstavljaju sintetske derivate morfina i u anesteziji se koriste za izazivanje analgezije. Ne treba zaboraviti ni mišićne relaksante, bez kojih se savremena anestezija ne može zamisliti a dovode do mišićne paralize.

Da li pacijent može da se probudi u toku operacije i kazite nam neku zanimljivost  iz vaše prakse, za kraj naše priče.

U timu sam za vantelesnu oplodnju profesora Stojkovića i sećam se izjave pacijentkinje, koja je bila u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji tokom procedure uzimanja jajnih ćelija, da je nakon buđenja rekla da ima veoma lep osećaj i da sam ja jedini „diler“ sa diplomom koga ona poznaje.

Ukoliko dođe do buđenja bolesnika tokom operacije, to se može smatrati propustom anesteziologa i njegovim neodgovornim radom. Imajte u vidu da danas postoje aparati koji pored ostalog prate i dubinu anestezije i omogućavaju njenu brzu korekciju od strane anesteziologa. Prisustvo svesti je opisano u zapadnoj literaturi u 9% slučajeva carskog reza koji se radi u opštoj anesteziji. Razlog za to je pre svega nemogućnost davanja pojedinih anestetika na početku izvođenja carskog reza, a koji mogu dovesti do depresije ploda zbog transplacentarnog prelaza iz krvotoka majke u krvotok ploda. Danas je tendencija da se najveći broj carskih rezova obavlja u spinalnoj ili periduralnoj anesteziji što pored ostalog omogućava da buduća majka doživi porođaj u pravom smislu te reči.

Na kraju, želim da kažem da Opšta bolnica u Leskovcu ima izvanrednu službu anestezije, reanimacije, intenzivnog lečenja i terapije bola. Sve novine koje se pojave u anesteziologiji vrlo brzo nađu mesto u svakodnevnom radu ove službe. Bila mi je čast raditi sa tim ljudima u periodu od 2001. do 2011.godine.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

2 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Vera
04.03.2019. 15:01

Bravo Jugmedia, Svaka cast velikom strucnjaku dr Videnovicu. Veliki pozdrav za doktora ,kao i za dr Stojkovica i strucnu ekipu .

Za istinu
04.03.2019. 16:09

Ovakvi ljudi su za ponos Leskovcu ! Stucnost i vrhunsko znanje ! Svaka cast doktore.