Posle žetve zaorati žetvene ostatke

Žetva pšenice je u Pčinjskom okrugu završena, ovogodišnji rod je veći za deset posto od prošlogodišnjeg i u zavisnosti od primenjene agrotehnike kretao se u rasponu od tri do sedam i po tona po hektaru, vlaga od 11,5 do 14%, a procenat hektolitara u rasponu od 78 do 83 odsto.

„Na prinos pšenice veliki uticaj pored preduzetih agro-tehničkih mera imale su i vremenske prilike koje su se u martu i aprilu manifestovale obilnim padavinama i u vreme nalivanja zrna visokim temperturama“, kazala je iz Poljoprivredne savetodavne službe Nada Lazović Đoković.

Kako je istakla, ječam je za razliku od pšenice izbegao visoke temperature u nalivanju zrna i bez bolesti prošao veći period razvoja tako da je u fazi sazrevanja sačuvao list zastavičar što je uslovilo veoma dobar i kvalitetan prinos.

Nakon završene žetve pšenice poljoprivredne proizvođače očekuje i sprovođenje važne agrotehničke mere, a to je zaoravanje ili ljuštenje strništa. U vreme žetve pšenice temperatura vazduha je često 35 i više Celzijusovih stepeni, a temperatura zemljišta na ogoljenoj parceli dostiže veoma često i 70 Celzijusovih stepeni.

„Zaoravanjem strništa se prekida kapilaritet i čuva zemljišna vlaga, zatim se postiže uništavanje poniklih korova i stvaranje mrvičaste strukture pa je kasnije kvalitetnija osnovna obrada zemljišta. Dubina ljuštenja zemljišta  zavisi, pre svega od tipa i vlažnosti zemljišta, količine žetvenih ostataka i iznosi od 10 do 15 cm.“, dodala je sagovornica juGmedie.

Ona savetuje poljoprivrednim proizvođačima da prilikom ljuštenja strništa unesu 7 do 8 kilograma azota, najčešće urea, po toni žetvenih ostataka kako bi se ubrzala mineralizacija organske materije i sprečila azotna depresija. Osim što zemljište obogaćuju humusom, žetvni ostaci imaju značajne količine mineralne materije pa se zaoravanjem u zemljište delimično vraćaju hraniva izneta prinosom.

„Umesto ljuštenja strništa ratari mogu odmah da obave oranje na punu dubinu i zaoravanje potrebne količine organskih i mineralnih đubriva za naredni usev, ali ne i da ga spaljuju. Spaljivanjem slame nanosi se velika šteta oranicama sa dugotrajnim posledicama. Dolazi i do gubitka značajne količine organske materije, azota, humusa i do uništavanja kasne mikroflore u zemljištu, čime se na duži rok narušava biološka ravnoteža i agroekosistem”, zaključuje Lazović Đoković.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare