NAŠA SELA

Selo Pečenjevce centar sveta, američko selo ili samo selo u kome nestaju poljoprivrednici?

Selo Pečenjevce kod Leskovca, koje deli, s jedne strane, stari auto-put prema Nišu, s druge reka Jablanica, ima sve što je potredbno jednoj prigradskoj zajednici od 1500 stanovnika, ali u njemu nema ko da se bavi poljoprivredom jer su, u jeku nove industrijalizacije Leskovca, mladi otišli da rade u nekoliko stranih kompanija.

Ovo selo ima Osmogodišnju školu s predškolskom grupom i sa parkom i igralištima, Dom kulture sa najraznovrsnijim programima, ima biblioteku, crkvu staru 170 godina, zdravstvenu ambulantu, popularnu kafanu, dve kladionice, pet prodavnica mešovite robe, pijacu, fudbalski klub i stadion, nekoliko parkića, policijsku satnicu i još štošta, pa su mnogi naši sagovornici skloni da kažu da je selo u kome je rastao legendarni pevač narodnih pesama Toma Zdravković – centar sveta.

„Za mene je Pečenjevce centar sveta jer u našu kafanu Tomina priča navraća baš ceo svet“, priča kroz šalu jedan do dvojice vlasnika ove popularne kafane Saša Cekić.

Na ulazu u selo iz pravca Leskovca piše da se ulazi u Pečenjevac, a na izlazu – Pečenjevce, pa su Pečenjevčani u dilemi po pitanju naziva sela.

Pečenjevce je nekada bilo selo poznato po proizvodnji dobre kafe „Radan“ u istoimenom predzeću sa 150 radnika koji su proizvodili i druge poznate prehrambene proizvode, a krompir je bio njihov zaštitni znak. Imali su i poljoprivrednu zadrugu, ali sada više toga nema.

„Radan je otišao u stečaj, kupili su ga Izraelci, pa ga izdali dvema leskovačkim firmama za potrebe magacinskog prostora“, pokazuje rukom Ivan Perić prema velikom kompleksu u centru sela iz koga još ponosno viri stari fabrički dimnjak.

Jedna od prepoznatljivih građevina jeste i uzani gvozdeni most, crveni most preko Jablanice u centru sela, koga su leskovačke vlasti ojačale i dodale mu pešačku i biciklističku stazu, ali svoj imidž ovo selo poslednju deceniju gradi na Tomi Zdravkoviću, koga svojataju uprkos tome što je on tu proveo samo najranije detinjstvo. U samom centru, ispred Tomine priče, podignut je legendi spomenik sa stihovima: „Dao sam dušu svoju“, a iza je spomenik palim borcima u Drugom ratu.

This slideshow requires JavaScript.

„Moj partner i moj brat od ujaka Staniša Cvetanović i ja otvorili smo kafanu još 2016. godine i nismo se pokajali. Sve je ovde, od njegovih postera, ploča, muzike i pića podređeno našoj legendi. Ovde svraćaju i pevači i političari, ali i njegovi fanovi iz cele bivše Juge. Prvo što urade to je selfi pored spomenika, pa posle ulaze unutra“, objašnjava Saša Cekić.

Primat najboljeg proizvođača krompira preuzelo je Bogojevce, a njegovom proizvodnjom bave se samo, kako kažu, dva do tri jaka poljoprivrednika, koji su pored svoje zakupili ili kupili zemljište bivše zadruge.

„Činjenica je da mali broj Pečenjevčana živi isključivo od poljoprivrede. Mladi su otišli u Leskovac, njih oko 90 posto i svojim platama preživaljavaju, pa čak stignu i da porave ili urede kuće svojih rditelja. Vremena se menjaju“, zaključuje Ivan Perić.

Po poslednjem popisu Pečenjevce je imalo tačno 1500 stanovnika, 663 manje nego 1961.godine, dok je Toma Zdravkovič gradio karijeru u Beogradu.

 

Dom kulture je najveći broj ulaznica (1250) za jedna koncert prodao kada je osamdesetih godina u tom selu pevao Toma Zdravković.

„Ko zna koliko ima sada. Jer, oni koji odu da studiraju u Beogradu ne vraćaju se. Bolje je reći da se vrati po neki muškarac, ali devojke nikako. Odlaze i preko granice, mnogo je njih otišlo, a niko se ne vraća, priča par maldih koji ne žele da se predstave.

Ispred mosta zatičemo starijeg čoveka. Čeka kupce za papriku, iza njegva supruga koja se protivi razgovru s novinarima. Kaže, grdiće ga deca. A njegova deca, veli čovek, otišla su iz sela. „Ostali smo ja i baba“, kaže.

„A nekada nas je bilo po 15 u kućama, cvetalo je selo“, žali sa prošlim vremenima i objašnjava da je Pečenjevce seo plodne leskovačke ravnice.

Kuće u Pečenjevcu nisu pod konac kao u nekim šumadijskim ili vojvođanskim selima. Zidao je svako kome je kako odgovaralo, pa duž ulica, a ovde je većina asfalatirana, videćete udžerke i palate. A kuće su ovde statusni simbol.

Ipak, nije baš da se u Pečenjevce niko nije vratio. Đorđe Veljković je je 10 godina proveo u Americi, pa je odlučio da se sa suprugom i dvoje dece vrati rodnom ognjištu, gde su dobili i treće dete. Iz Pečenjevca radi preko interneta za Amerikance i kaže da njegova porodica ima svoj mir u kući na kraju sela.

This slideshow requires JavaScript.

„Pečenjevce me podseća na neko američko selo jer su sela tamo jako moderna. Kada to kažem, mislim da imaju policiju, ambulantu, restorane, dom kulture i markete, ali ono što mislim da ovde fali je veće ulaganje u decu. S obzirom da je Pečenjevce jedno od većih sela i da su okolna sela jako blizu, fali jedan obrazovni sistem, gde će deca od najranijih godina moći da idu u vrtić i da uče i da se igraju jer je upravo tu ključ uspeha svakog deteta“, mišljenja je ovaj povratnik iz dalekog sela.

This slideshow requires JavaScript.

Pećenjevčani koji su do sredine sedamdesetih imali svoju opštinu, danas žale što nemaju odbornika u Skupštini grada Leskovca, ali su ponosni što je drugi čovek grada na Veternici Miloš Cvetanović iz njihovg sela i što je njihov komšija.

 

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

7 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Milos
28.09.2021. 16:25

Pecenjevce je selo koje ubrzano propada? Ima zubnu ambulantu nema zubara? Ima ambulantu sa labaratorijom nema doktore i laborante? Ima dom kulture sa 12 zaposlenih a nema kulturne aktivnosti? Ima zadrugu a nema poljoprivrednike? Ima mlin ali nema mlinara ko da radi u njemu? Ima školu a dece na prste da pobrojis? Ali zato mu nefali drvokradica koji kradu šume i lopova koji kradu tudju letinu? Njih niko nedira zato što ih se svi plaše a svi znaju ko su?

Predejanac
28.09.2021. 17:05

Predejane po meni lepse mesto, bolje i ljudi nekako bolji nego u Pecenjevce.

Milose
29.09.2021. 14:24
Odgovor za  Predejanac

Mozda ali mozda? Naravno da je Predejane mnogo koraka iza Pecenjevce?

jovan
29.09.2021. 11:18

Ja bih pitao ovu dvojicu kafedžija, koji na najdrskuju i protivzakonski način koriste lik i ime Tome Zdravkovića, da li su nekog pitali za dozvolu da to rade? Koliko znam, Toma ima potomke i toplo bih im preporučio da tuže vlasnike kafane. Svuda u svetu bi im gaće odrali za ovakav prestup.
Vama g-đo Ivanović, veliko hvala za ove male književne akvarele opustelih naselja južne Srbije.

NEKAD I SAD
29.09.2021. 15:02

Nekad bilo sad se pripoveda!

Jelena
29.09.2021. 22:32

Hahaha, ima mnogo kafana u Srbiji nazvane po Tomi Zdravkoviću, tako da ne seri 🙂

jovan
30.09.2021. 09:06
Odgovor za  Jelena

Po rečniku bih rekao da si prava dama i lepo vaspitana. Molim te nabroji mi tri kafane u Srbiji koje su oblepljene tapetama sa tominim likom. I da, Pečenjevce jeste selendretina, bila i ostala. Prava kasabetin koja je zastala negde početkom veka. Iskreno se nadam da će neko od potomaka presaviti tabak i tužiti ona dva tokmata što žive od tomine slave. Niste vi zaslužili Tomu a prsite se kao da ste mu vi komponovali pesme. Dok je bio živ niste se otimali za njega, a sada se grebete o njegovo stvaralaštvo. Da nije bilo njega, niko ne bi ni znao za vašu kasabu.