Gajenje lekovitog bilja je jedan od retkih poslova na selu koji je fizički lakši, koji možete da radite kada želite i koliko želite

Slavičino cveće i lekovito bilje lek za dušu

U ravnici Dekutinca, sela na samo par kilometara od Vladičinog Hana, a ipak dovoljno dalekog od grada, ušuškanog među šumarcima, Slavica Arizanović (63), ekonomista po struci, deceniju i po uzgaja organsko lekovito bilje.

Na jednom hektaru gaji organski neven, ali i još par vrsta lekovitog bilja na malim površinama, jedini je uzgajivač ove biljne kulture u hanskoj opštini i najuspešniji u Pčinjskom okrugu, a njena organska proizvodnja lekovitog bilja jedinstvena je u ovoj maloj opštini.

Pored toga, ona prikuplja još desetak samoniklih vrsta koje i danas mnogi smatraju za korov, ne znajući za njihovu lekovitu vrednost, i sve to suši u sušari, koja joj olakšava ceo posao.

“Silom prilika, kada sam pre 15 godina ostala bez posla u nekadašnjoj Drvnoj industriji “Sloga” u Vladičinom Hanu, počela sam da se bavim svim i svačim“, priča nam Slavica.

Bez obzira što je najveći deo života provela u porodičnoj kući roditelja u Vladičinom Hanu, preselila se i  u Dekutincu počela da se bavi poljoprivredom.

Sebe je, kaže, našla u prirodi, pored biljaka, cveća i zelenila. Iako je u pitanju fizički rad, ipak je opušta i pričinjava joj zadovoljstvo.

„To je jedan od retkih poslova na selu koji je fizički lakši, koji možete da radite kada želite i koliko želite,” kaže ova žena čija ličnost , kako kažu oni koji je poznaju i od ranije, odiše mirom i pozitivnom energijom, pa i ne čudi što sve ono što radi, radi u skladu sa prirodom.

Kao što smo već rekli, neven koji Slavica proizvodi je organski. Veoma je tražen u farmaceutskoj industriji, kako za lekove, tako i za kozmetička sredstva.

“Skoro sve radim sama. Maksimalno ulažem sebe i ljubav u ono što radim I puna sam elana. Neven sejem ručno, ne tretiram ga hemikalijama. Nije zahtevna biljka, ne traži zaštitu protiv štetočina i biljnih bolesti. Naprotiv, u organskoj proizvodnji se seje pored drugih kultura, kako bi ih štitio. Sreća u svemu je što sam pre par godina od Novosadskog humanitarnog centra, putem obuke za organsku proizvodnju hrane, koja je organizovana u saradnji sa opštinom Vladičin Han kako bi se što više mladih i žena ukuljučilo u poljoprivrednu proizvodnju, na konkursu dobila sušaru, odakle dobijam kvalitetani čaj koji je sačuvao boju i lekovita svojstva. Sve količine koje pripremim, prodajem otkupnim stanicama i plasman nije problem. Međutim, cena je simbolična, za kilogram sušenog nevena, za šta mi treba šest kilograma
sirovog, dobijem 500 dinara. Samo od ovoga trenutno se ne može živeti, ali značajno dopunjuje kućni
budžet, “ ispričala nam je Slavica.

A da bi gajenje lekovitog bilja obezbedio egzistenciju jednoj porodici, trebalo bi premostiti period od pola godine, kada nema vegetacije, uzgojem u plasteničkim uslovima, tokom cele godine. Za to bi joj bila dovoljna dva plastenika. Za njih treba većih ulaganja, pored samih plastenika, neophodno je grejanje i sistem za navodnjavanje.

“Kada bih nekome preporučia da se bavi poljoprivredom, preporučila bih mu uzgoj lekovitog bilja zbog toga što se tu čovek najmanje troši. Iako bilje traži marljiv rad oko njega, nije naporan , lepo je gajiti ga i može biti unosan posao, kada bi trajao svih 12 meseci u godini a ne samo u letnjem periodu, na otvorenom. Kada bih podvukla crtu sa troškovima i oko sušare, ne znam kolika bi baš bila računica, ali je ipak dodatna zarada. Zahvaljujući i tome, sa suprugom, Vladom, smo uspeli da iškolujemo dva studenta, sinove Igora i Dušana, “ zaključuje naša sagovornica.

U sušari Slavica dnevno može da isuši i do 100 kilograma bilja. Međutim, proizvodnja nevena nije tolika. To joj ostavlja prostora za prikupljanje lekovitog bilja, kojim i ovaj kraj obiluje kao i cela naša zemlja. Slavica kaže da ljudi često uništavaju to bilje i pored njenih upozorenja da, u stvari, uništavaju novac. Pored znanja sa obuke, koristi i stručnu literaturu kako o uzgoju tako i o lekovistosti određenih vrsta.

S godinama je stekla bogato iskustvo o tome kada, kako i gde treba brati ove dragocene biljčice i kako ih čuvati.

Slavica gotovo svakodnevno prikuplja koprivu, žilovlak, list kupine, duda, dunje, nanu, hajdučku travu,
kantarion, crni i beli slez, cvet lipe… U sušari za dalju preradu “pripremi” i korenje maslača, čička,
cikorije… To su većinom čajevi koje bi svako domaćinstvo trebalo da ima, kao prvu pomoć, ali i
preventivu .

 

Ovaj medijski sadržaj deo je projekta „Poljoprivrednik po meri tržišta“ koji sufinansira opština Vladičin Han. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare