Suze i aplauzi u Berlinu na koncertu leskovačkog crkvenog hora Branko

Mešoviti crkveni hor „Branko“ iz Leskovca je izvođenjem svetovnih i duhovnih pesama oduševio je publiku u berlinskoj crkvi Sveti Sava, pa su posle pesme pale i suze, a Milana Rakić iz Leskovca, profesorka koja u Berlinu predaje srpski jezik i koja je organizovala gostovanje, kaže da je cilj bio da i Srbi u rasejanju uživaju u raskoši Brankovih pesama.

Ovaj hor je, posle Beogradskog, najstariji crkveni hor u Srbiji.

“Članovi hora ulažu toliko truda u svoje pevačko umeće i postižu takav vokalni nivo, da bi bilo šteta da njihov nastup ne dožive i naši ljudi koji su daleko od Srbije”, istakla je Rakićeva čiji je deda Dragutin M. Đorđević inicirao obnovu hora 1970. godine.

Milana, inače, kako piše portal Vesti online, uz nastavu na srpskom obavlja važan posao prenošenja srpske kulture i tradicije našoj deci u Berlinu. Na predavanjima se ne ograničava samo na zadate lekcije, već kreativnim pristupom nastoji da podstakne decu da sama razmišljaju o srpskoj kulturi i da nalaze razloge da se bave kulturom iz koje potiču njihovi roditelji.

Protojerej Veljko Gačić i jerej Radomir Kolundžić su sa Milanom Rakić obavili veliki posao ne tako jednostavne organizacije gostovanja tridesetočlanog hora.

PROČITAJTE VIŠE:


Crkveni hor „Branko“ čuva tradiciju 130 godina


Pod dirigentskom palicom Miroljuba Cvetkovića, hor je najpre otpevao liturgijske pesme „Očenaš“ i „Gospodi pomiluj“. Zatim su na programu bile stare srpske pesme kao što je „Marijo, bela kumrijo“, dok je na gledaoce poseban utisak ostavio splet pesama u horskom izvođenju, među kojima su „Svilen konac“, „Lepe li su, nano, Gružanke devojke“ i „Igrale se delije“. Pesma „Gusta mi magla padnala na toj mi ravno Kosovo“ duboko je dirnula sve prisutne i pokrenula suze na licima u publici.

Nastup pojaca publika je nagradila dugim aplauzom, a predsednik hora, protojerej Marko Adamović, zahvalio je publici na pažnji, istakavši da je angažovanje sveštenika Veljka Gačića i Radomira Kolundžića i nastavnice Milane Rakić nemerljivo u organizaciji ovog koncerta.

“Vi u Berlinu imate sveštenike koji na najbolji način brinu o duhovnim i kulturnim potrebama vernika – dodao je Adamović”, kazao je Adamović.

Članovi Crkvenog hora “Branko” boravili su u Berlinu od 22 do 25. novembra, a koncert je održan 24. na dan slave hora crkve Sveti Sava u Berlinu.

“Bilo je to jedan od naših najboljih koncerata, bilo je impresivno i nadam se da smo ostavili dobar utisak na naše ljude u Berlinu. Posebno su me dirnule suze u očima vernika. Osetila se na koncertu ta tuga, nostalgija za zavičajem, pa sam u svojoj besedi poručio da nikada ne zaborave svoju domovinu jer ona nikada ne zaboravlja njih. Crkva se uvek moli za ljude u domovini i otačastvu. Takođe sam apelovao da svoju decu uče da govore svoj maternji jeziki i da neguju svoju kulturu i tradiciju”, priča za Jugmediu otac Marko Adamović.

PROČITAJTE VIŠE:


Pod svodovima “Odžaklije” istorija crkvenog hora “Branko”


Hor je imao i svečani prijem u srpskoj ambasadi u Berlinu gde je takođe otpevao jednu pesmu, a ambasadoru je poklonjena monografija o Moravskoj diviziji Narodnog muzeja Leskovac.

To je poslednjih decenija drugo gostovanje “Branka” u inostranstvu. Prošle godine, kada se slavilo 130 godina postojanja, održani su koncerti u Trstu i Firenci.

“U Berlin smo otišli zahvaljujući leskovačkoj lokalnoj samoupravi jer smo kao društvo konkurisali projektom i dobijenim novcem otišli na put, na čemu smo veoma zahvalni”, ističe protojerej Marko Adamović, predsednik društva.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare