LESKOVAC – Društvo mora da razbije stereotipe o Romima i Romkinjama, ukazujući na one uspešne koji su, uz društvenu podršku, uspeli da prevaziđu ogromne prepreke i ostvare svoje ciljeve.
Na ovo ukazuje i jedan od njih, sa upešnom karijerom profesora, a danas i direktora srednje Hemijske škole u Leskovcu – Tane Kurtić.
„Ključ uspeha su obrazovanje, rad i upotnost. Lično sam imao podršku, pre svega svoje porodice, a zatim i kolega… Nisam ni sanjao da ću jednog dana postati direktor škole u kojoj sam godinama radio kao nastavnik, ali su me kolege odabrale„, ističe Kurtić.
SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE
Ipak, priseća se i negodovanja pojedinaca, stereotipnih prepreka u napredovanju, samo zato što je Rom, ali uspeo je da se izbori sa tim ne ističući u prvi plan svoju nacionalnu pripadnost, već marljivost, kvalitet i odanost svom poslu.
„Bilo je pojedinih kolega koji su negodovali ali i to se brzo sredilo. Kada su shvatili da znam šta radim i da dobro obavljam svoj posao, da znam da organizujem nastavu, sve se to stišalo. Danas smo u ovoj školi svi jedna velika porodica„, naglašava.
Njegove kolege tvrde da je Tane „školu izvukao iz čabra“.
„Pošto je i sam bio nastavnik u ovoj školi, potpuno je razumeo sve naše probleme. Maksimalnu saradnju i razumevanje imamo sa njegove strane. Možemo uvek da mu se obratimo i nejgova vrata su uvek otvorena„, kaže nastavnica hemijsko tehnološke grupe predmeta Marina Bogićević.
U nastavku pogledajte dokumetarni film o životu taneta Kurtića, kako protiče jedan dan u njegovom životu, u školi, kod kuće, šta o njemu misle kolege, učenici, ali i kakvu podršku porodice ima.
PODRŠKA PORODICE KAO KLJUČ USPEHA
Kada je saopštio da želi da studira na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu, Tane Kurtić je imao nesebičnu podršku svojih roditelja, kao i njegov rođeni brat koji je danas uspešan lekar u Nemačkoj.
Danas je Tane taj koji nesebično pomaže svoje dve ćerke da se obrazuju, završe fakultete pristojno žive.
„Mlađa ćerka je učenica trećeg razreda Hemisjke škole u kojoj sam ja direktor, a starija je na Pravnom fakultetu u Nišu„, sa ponosom priča o njima.
A stub kuće i neko ko brine o svima njima je Tanetova supruga Jasmina, koja se u svako doba trudi da edukuje svoje prijatelje i komšije u romskoj mahali Slavko Zlatanović da je jako bitno da se obrazuju, da razbije stereotipe i da afirmiše potencijale i doprinos Roma.
„Treba da podsetimo sve nas da smo kao društvo odgovorni da svakoj romskoj ženi, detetu, omogućimo normalne uslove za život, uključivanje u društvo u kome neće biti omalovažavane i diskriminisane i u kome će moći da pokažu svoje talente, znanja i sposobnosti“, zaključuje ova žena.
USPEŠNI MORAJU DA BUDU VIDLJIVIJI
U Jablaničkom okrugu živi preko 12.000 Roma, a na teritoriji grada Vranja prema zvaničnim podacima živi 9. 000 Roma u 12 gradskih i seoskih naselja.
Prema istraživanjima Jugmedie, najveći broj uspešnih i imućnih porodica romske nacionalnosti živi na Jugu Srbije, posebno u Leskovcu, baveći se preduzetničkim i trgovinskim poslovima, a svoj ugled u zajednici stekli su i radeći na javnim funkcijama i u civilnom sektoru.
Romi se slabo organizuju da bi njihova vidljivost bila povećana u društvu.
Koriste se kao mašinerija za dobijanje glasova i pokteranje raznih programa i projekata koji nakon realiza cije nemaju nikakvu održivot, jer je malo onih koji se iskreno zalažu za dobrobit Roma.
Mladi Romi to moraju da znaju i da se motivišu da preuzmu aktivnu ulogu u društvu.
Tekst i dokumentarni film realizovani su u okviru projekta „Informativna inkluzija Roma za bolji život na jugu Srbije“, sufinansiran od strane Minsitarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, i imaju za cilj da predstave uspešne pripadnike romske nacionalne manjina sa Juga Srbije svim čitaocima u cilju smanjenja diskrimincaje.
Dragan Marinković