Uništena bista leskovačkog narodnog heroja Tome Kostića, mesecima za to nikog nije briga

Spomen bistu leskovačkog narodnog heroja Tome Kostića, po kojem čak i jedno naselje u ovom gradu nosi ime, uništili su vandali, a najgore je to što nijedna od institucija, koje bi trebalo da se bave očuvanjem spomenika u gradu, nije upoznat sa ovim vandalskim činom.

Leskovčani koji žive na potezu kod Garetove palate I iza Elu centra, gde se nalazila Kostićeva bista, tvrde da je ona uništena još pre Nove godine.

“To je sramota za Leskovac, za našu istoriju, ma ko šta mislio o tom komunističkom periodu, ali i za nas same i institucije. Tužno je da sistemski,, u ovom trenutku, mi ne znamo ko je zadužen za brigu oko tih spomenika. Ranije je to bilo Odeljenje za društvene delatnosti. I sve dok bude tako, da su spomen obeležja ničija briga, naći će se neko ko će da po njima švrlja  ili u najgorem slučaju, kao ovom, uništava”, komentariše za juGmediu istoričar Veroljub Trajković.

SPOMEN BISTE TOME KOSTIĆA

Njegove spomen-biste nalaze se na nekoliko lokacija u Leskovcu. Bista u naselju „Toma Kostić” prvobitno je bila postavljena ispred Železničke stanice. Kada je plato ispred stanice uređivan prebačena je na sadašnju lokaciju a naselje u kome je postavljena od tada nosi njegovo ime. Na otkrivanju je govorio Vitko Aranćelović a autor biste je profESOR Dušan Nikolić.

PROČITAJTE VIŠE:


SKRNAVLJENJE SPOMENIKA: Kako se odnosimo prema našoj istoriji i kulturi


Druga bista nalazi u nekadašnjem preduzeću „Toma Kostić” a otkrivena je februara 1985. godine. Tom prilikom govorio je Milorad Veljković. Autor ove biste je akademski vajar Aleksandar Šakić iz Niša.

VIKIPEDIJA: KO JE BIO TOMA KOSTIĆ

Toma Kostić Srećko bio je mlinarski radnik, revolucionar, član Komunističke partije Jugoslavije i pripadnik NOVJ.

Toma je, uoči Drugog svetskog rata, po odluci Partije bio kandidovan na listi opozicije kao Kostin zamenik. Tokom izborne kampanje, 1938. godine, održavao je veliki broj zborova u gradu i okolnim selima. Neposredno po održanim izborima uhapšen je i proveo je u zatvoru 15 dana. Po izlasku iz zatvora nastavio je sa organizovanjem sindikalnog pokreta održavajući sastanke sa radnicima po leskovačkim fabrikama. Bio je organizator i učesnik mnogih štrajkova. Posle jednog uspešno održanog štrajka tekstilnih radnika teško je povređen oštrim predmetom u leđa.

U proleće 1940. godine, po direktivi PK KPJ za Srbiju, postavljen je za sekretara Mesnog komiteta KPJ Leskovac. Kao sekretar MK KPJ Leskovac doprineo je postavljanju veoma važnog zadatka koji se ticao daljeg razvijanja i vođenja ideološke borbe u redovima radničke klase i jačanju borbe i stvaranju uslova rada i života. Na okružnoj partijskoj konferenciji održanoj septembra 1940. godine Toma Kostić izabran je za člana Okružnog komiteta KPJ Leskovac. U njegovoj kući u Bratmilovcu održano je okružno partijsko savetovanje 22. juna 1941. godine.

U vreme aprilskog rata 1941. godine mobilisan je, ali se desetak dana po kapitulaciji bivše jugoslovenske vojske vratio kući. Po povratku kući neprekidno je radio na prikupljanju oružja i municije koje je zakopavao u njivu, nedaleko od svoje kuće. Prvih dana ustanka i diverzantskih akcija njegova kuća bila je mesto okupljanja ilegalnih partijskih radnika. Tu su se štampali leci, sakrivao ilegalni materijal i krili ilegalni radnici.

U jesen 1941. godine otišao je u partizane na planinu Kukavicu. Međutim, vrlo brzo, na predlog Koste Stamenkovića i po odluci OK KPJ, sa Petrom Kulićem i dvojicom partizana iz Kukavičkog NOP odreda, upućen je za zamenika komandanta Babičkog NOP odreda.

Kao zamenik komandanta Babičkog partizanskog odreda poginuo je 4. februara 1942. godine na mostu kod Biljanice u najvećoj i najžešćoj borbi koju je Babički NOP odred vodio.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

9 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Dragoljub
20.03.2019. 17:58

Za spomenike Leskovca zaduzen je Zavod za zastitu spomenika u Nisu.
A to da li je neko u Leskovcu nadlezan ili ne, nece spreciti nevaspitanu bagru da sve unistava.

Misa
20.03.2019. 20:56

Sto bre vikipediju pored zivog Trajkovica?

Dana
20.03.2019. 22:42

Treba se baviti ljudima koji uništavaju, a ne institucijama koji ispravljaju uništeno. Svakako sve biva rešeno, ali treba staviti akcenat na koren problema.

Lola
21.03.2019. 01:22

I to ce gradonacelnik da resi,samo ga obavestite.I naravno ako moze da se umesa u nadleznost Zavoda za zastitu spomenika iz Nisa.Kad se sprovode akcije ciscenja grada i popravke mobilijara na decjim igralistima znate da ih omalovazite,a evo sad prozivate sto se ne popravlja.

anti narkoman
21.03.2019. 08:09

Sve biste svih narodnih heroja, posebno Milemtija Popovica, treba skupiti i odloziti u nekakav magacin. Meni recimo Milentije Popovic ruzi Tomu Zdravkovica u centralnom parku. I necu da ovima sto saraju da dam sansu da iskazu svoje ,,umetnicke,, sposobnosti.

Ivan
21.03.2019. 10:47
Odgovor za  anti narkoman

Druže, ako si lečeni narkoman mogu i da te razumem, ovako, nije tvoja krivica što si živ.

Bobica
21.03.2019. 10:47

On nije bio narodni heroj, vec prvoborac

Ajde
21.03.2019. 17:44
Odgovor za  Bobica

Ti si sigurno bio u komisiji posle II svetskog rata?

Peca
21.03.2019. 12:58

Zar Moravka nema obezbeđenje, pa svako može da ulazi u krug fabrike, ili …?