Upornost NVO sektora se isplati: Narodni parlament pobedio i javne izvršitelje

Leskovački Narodni parlament uspeo je utiče na promene Zakon o izvršenju i obezbeđenju (popularno prozvan Zakonom o izvršiteljima) tako da se izvršenje na penziji ograniči na 1/3 penzije. Zahvaljujući Narodnom parlamentu i Ministarstvo trgovine je prošle godine donelo rešenje kojim se nalaže promena opštih uslova poslovanja, pa korisnici više ne moraju da plaćaju mesečne pretplate do isteka ugovorne obaveze.

Uticaj organizacija civilnog društva u procesima odlučivanja u Srbiji je već godinama unazad ograničen i više je formalan nego suštinski, ali primer leskovačkog Narodnog parlamenta dokazuje da se ipak upornost NVO sektora isplati jer su njihove inicijative uspele da promene čak pet zakona koje donosi Narodna skupština.

KIĆENJE TUĐIM PERJEM U SLUŽBI GRAĐANA

Goran Mitrović iz ovog udruženja se slaže sa činjenicama da je prostor za delovanje civilnog društva sužen, da se sankcioniše kritički stav prema vlastima i da se često dešava da NVO sektor bude isključen iz procesa donošenja odluka, ali i dodaje da se upornost isplati.

“Za  to da  operateri mobilne i fiksne telefonije ne mogu da naplaćuju penale za prevremeni raskid ugovora sa korisnicima, borili smo se punih pet godina, toliko nam je trebalo da se prihvate i izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Jedino što nas boli je to što nekako zaborave da nas pomenu u čitavoj priči, kao što je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija zaboravio da pomene da smo ih za to pritiskali punih pet godina i da smo prvi pokrenuli protiv Telekoma inicijativu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača“, navodi Mitrović.

Zapravo, prvih pet inicijativa u pravnom okviru koje su pokrenute na nivou zakonodavnih vlasti, pokrenuo je Narodni parlament, a poslednji primer je mehanizam zaštite penzionera od strane javnih izvršitelja.

Naime, još tokom procesa javne rasprave u vezi sa usvajanjem izvornog Zakona o izvršenju i obezbeđenju, tokom septembra 2015. godine, Udruženje „Narodni parlament“ je Ministarstvu pravde i Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne Skupštine Republike Srbije predložilo izmene člana 258. tada predloženog Zakona o izvršenju i obezbeđenju, jer isti nije predviđao nikakav mehanizam zaštite minimalnih penzija, u smislu ograničenja u slučajevima izvršenja na minimalnoj penziji.  Nasuprot tome, shodno tadašnjem predlogu zakonodavca, minimalna zarada je bila „zaštićena“ od izvršenja do jedne polovine primanja, dok ovo nije važilo za penzije (njih je izvršni postupak mogao opteretiti i do 2/3).

„Udruženje „Narodni parlament“ je ovom prilikom davne 2015. godine predložilo da se izvršenje na penziji ograniči na 1/3 penzije pto zakonodavac na žalost nije prihvatio, ali jeste prihvatio argument u načelu te je pristao da „zaštiti“ minimalne penzije i to na nivou „zaštite“ minimalnih zarada, odnosno do 1/2, a što je bilo reflektovano u Zakonu o izvršenju i obezbeđenju usvojenom 2015. godine. Samo delimično zadovoljni tada izvršenim sistemskim uticajem, Udruženje „Narodni parlament“ se od usvajanja Zakona o obezbeđenju i izvršenju u drugoj polovini 2015. godine tokom godina konstantno i aktivno zalagalo za adekvatniju zaštitu građana – izvršnih dužnika, posebno uzevši u obzir nezavidnu ekonomsku situaciju u kojoj se nađu zaposleni/penzioneri kojima se primanja zaduže za 1/2 od (ovo ako imaju minimalna primanja), odnosno čak 2/3 primanja, u slučajevima kad ista nisu minimalna. Rezultat ovog našeg višegodišnjeg zalaganja i javnog zagovaranja radi unapređenja položaja građana u izvršnom postupku vidljiv je pre svega u čl. 258. aktuelnih izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju koje u aktuelnoj verziji propisa donose drastično značajnija ograničenja izvršenja nad zaradom, odnosno penzijom“, ističe Mitrović.

CIVILNI SEKTOR BEZ ODGOVARAJUĆIH RESURSA

NVO sektor se suočava se sa nizom izazova kao što su nesigurni izvori finansiranja, slaba umreženost, nizak nivo javnog poverenja i nedostatak efektivnih partnerstava i saradnje, ali primer Narodnog parlamenta i njihovog delovanja dovodi u sumnju da njihovo prisustvo i uticaj ostaju potpuno izolovani.

Da li su se oni koji pripadaju civilnom sektoru ulenjili li su zaista bojkotovani od strane izvršne vlasti, kaže Mitorvić, i u jednom i u drugom ima istine.

„Verovatno je kombinacija svih tih navedenih faktora.  Zapravo, veoma mali broj organizacija ima neophodne ljudske resurse i kapacitete se uopšte bavi javnim zagovaranjem. Da bi se neko bavio javnim zagovaranjem trebalo bi da bude svestan sistemskog okruženja, problema sa propisima, zakonima i implementacijom istih. To se ne može ako u organizaciji imate samo dva ili tri čoveka. Nama je prednost to što imamo taj neposredni kontakt sa građanima“, ističe Mitović.

Narodnom parlamentu u Leskovcu se godišnje obrati po par hiljada ljudi za besplatan pravni savet ili pomoć.

„Što u oblasti ljudskih prava, što potrošača. I mi, pomažući im individualno, dolazimo do informacija o postojanju sistemskih problema“, kaže.

„ČITANJE“ PROPISA

Često i propisi nisu problem već državna organizacija koja implementira neki propis onako kako ga oni sami „čitaju“, a uopšte nije tako napisan.

„I onda neko mora da im stavi doznanja na adekvatan način da to što rade nije u redu. Jedna od naši prvih inicijativa, kada smo 2013. godine otvorili kancelariju za besplatnu pravnu pomoć, odnosila se na usluge Katastra. Dolazili su ljudi, uglavnom korisnici socijalne pomoći, koji su se žalili da im je Republički geodetski zavod u Leskovcu papreno naplaćivao uverenje da ne poseduju nikakve nekretnine. Začkoljica je bila u tome što su po našem zakonu korisnici socijalne pomoći izuzeti od plaćanja republičkih administrativnih taksi, tačnije da taj papir od Katastra treba da dobiju besplatno. Naime, direktor Katastra, je još početko 2000-tih usvojio pravilnik da korisnici socijalne pomoći koji dobijaju taj papir ne plaćaju taksu ali mora da plate naknadu. Mi smo tada uradili pravnu analizu pod nazivom „Nije šija nego vrat“ i pokrenuli smo preko Ministarstva za infrastukturu inicijativu i ukazali smo da je u pitanju direktno kršenje zakona“, priseća se Mitrović.

PROČITAJTE VIŠE:


NARODNI PARLAMENT POBEDIO TELEKOM: Nema više štetnih ugovora po potrošače

Leskovčani nezadovoljni kupovinom obuće, telefona, uslugama interneta, kablosvke

Sajt na kome su vidljive sve aktivnosti grada Leskovca


Posle šest meseci je poništen taj pravilnik, ali je onda došlo do problema sa implementacijom.

„Iako je bio poništen pravilnik ljudi su nam se žalili da im i dalje traže novac. Morli smo da insistiramo na tome da svim organizacijama katastra u Republici bude poslat dopis u kome se obaveštavaju da prestanu sa takjvom praksom jer za nju ne postoji više pravna osnova“, dodaje Mitrović.

JEDINI PREOSTALI

Narodni parlament je dokaz da civilno društvo još uvek može da ima veliki uticaj, ali je, barem na jugu Srbije, sve manje NVO organizacija (od na desetine registrovanih) koje se zaista bave problemima građana.

„Nije prvi put da se Narodoni parlament iz Leskovca izbori za neko zakonsko rešenje ili za poštovanje zakona, što je jedna od uloga nevladinog sektora, pa im i ovoga puta čestitam na uspehu. Nažlost, to je jedino preostalo udruženje u Leskovcu i Jablaničkom okrugu koje se na direktan način bavi problemima građana i gde su rezltati delovanja vidljivi, a od kojih korist imaju svi građani Srbije“, zaključuje glavna i odgovorna urednica juGmedie, novinarka Milica Ivanović.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Vrhunski!
29.07.2019. 22:43

Bravo to je prava nvo a ne Docko, Večko i Igori