VESTI IZ PROŠLOSTI: Kako je gradsku crkvu skoro deset godina gradila leskovačka sirotinja

Saborna crkva Svete Trojice u centru grada predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata graditeljskog nasleđa Leskovca, a danas je pod zaštitom države kao spomenik kulture. Međutim, u vreme kada se gradila, nailazilo se na dosta poteškoća, a najveća prepreka za njen završetak bio je manjak novca.

Tadašnja leskovačka javnost apelovala je na bogate privrednike iz grada na Ve ternici da daju novčani prilog i tako potpomognu izgradnju hrama. Od osvešćenja kamena temeljca do otvaranje hrama prošlo je čak devet godina.

Leskovački glasnik je oštro kritikovao u maju 1923. godine priložnike, a Leskovačke vesti ga prenose u celosti:

Pričalo se i pre kako Leskovac ima najbolje fabrike u Srbiji, a najgoru crkvu. Sad će opet da se priča kako je Leskovac počeo da zida novu ucrkvu, pa napustio da stoji započeta i da propada. I taj temelj ne bi se otpočeo još da nisu nekada ostavili pobožni ljudi njive I dućane, te se to upotrebilo na to. Po današnjim priložnicima ni to se ne bi imalo.

Ali započeti posao treba nastaviti. Čime? Kad baš najveće gazde još ne daju svoj prilog. Iako im je toliko puta pisano i traženo. I najsiromašniji ljudi su ispunili svoju dužnost i dali koliko je ko mogao. Ali velike gazde lakše će se odvojiti od duše nego li od para. Žale se na novčanu krizu. Šta će reći sirotinja na to? Zar ta kriza ne pogađa i nju, pa je i ona dala prilog prema svom stanju. Krize je uvek bilo i biće, a neće biti ljudi.

U četvrtak je odbor za podizanje crkve učinio poslednji pokušaj, zvao je te gazde da se dogovori sa njima šta će da se radi sa crkvom dalje. I znate koliko je došlo njih: pet – šest! Šta onda ima odbor da radi kod ovakvog stanja stvari? Da li oni misle da je taj odbor uzet pod ajluk pa da svakog dana ide i moljaka i bira momenta kad gazde nisu ljute ili će da objavi celom građanstvu da napušta započeti rad, pošto su iscrpljena sva sredstva za traženje novca.

S toga se odbor ovim i poslednji put obraća svim građanima koji nisu dali prilog da odmah donesu, kako  bi se crkva nastavila zidati, jer će započeti temelj i spremljena cigla propasti ako se ovako ostavi za zimu.

Od sviju velikih gazda, koji bi u stanju bili sami da podignu crkvu, cvega su dali velike priloge po 10-20.000 dinara, njih trojica: Kukar, Vasilije Milenković i Lazar Jovanović. Novčani zavodi još ništa nisu dali.

Crkvu je projektovao Vasilij Mihailovič Andosov, arhitekta. Inicijativa za podizanje hrama pokrenuta je na Vidovdan 1919. Radovi na izgradnji, po nacrtima Andosova, započeti su u septembru 1922, osvećenje temelja izvršeno je 15. oktobra 1922. Hram je završen 1931. i njegovom svečanom osvećenju prisustvovao je kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević. Hram je živopisao Andrej Bicenko.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

21 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Душан
10.09.2018. 13:27

Ова слика са скелама, биће и у будућности, јер старешина рече благе вести да ће се црква св Тројице, реновирати како унутра тако и споља.За децу, будуће нараштаје, надамо се, успеху!?

??????
10.09.2018. 15:42

Milice, stvarno,ali stvarno nema smisla sto nam ne objavis komentar u vezi Nesiceve kolumne! Zasto je skranuta sa portala. Jer o Vucicu ne sme ni jedno slovo preotiv. Samo shvalopevi. Izgubices citaoce. Da se vidimo i da ti ukazem na …!
Biljana

Da li ste nervozni
10.09.2018. 18:02
Odgovor za  Milica Ivanović

Milice, niti se segacimo, a nemoj da se brines za nas. Napisali smo samo: Nesiceva kolumna je bila SAMO 3-4 sati na glavnom meniju jugmedie, a posle je ODMAH sklonjena. Ni jedan jedini minut nije bila dostupna na meniju: Leskovac. Nema je u subotu, nema je u nedelju i nemaje danas u ponedeljak. Samo je na meniju KOLUMNE, gde je skoro NEVIDLJIVA. Ako je Vucic svemoguc i postoji strasna cenzura napisite. Zvacu te sutra da dodjem kod tebe u redakciju. Stvarno, nema smisla.

dogovor kucu gradi
10.09.2018. 19:32
Odgovor za  Milica Ivanović

Milice, bez bilo kakve zelje za svadjom, samo iz najboljih namera, molim te pogledaj sama vesti na meniju “ Leskovac“. Sve vesti od danas pa u predhodnim danima – recimo sedam- nigde NEMA Nesiceve kolumne. Nigde! Kolumna NIJE POVUCENA drugim vestima. Da su je druge vesti povukle, ona, kolumna, bi bila bar na nekom mestu. Bilo gde za ovih proslih dana. Bilo gde, a nema je NIGDE. Nigde. Samo u meniju KOLUMNE. Pogledaj sam i uverices se. Puno pozdrava Bilja iz osmospratnicu.

Saša
10.09.2018. 16:08

I pre par godina kada su iz crkve apelovali na gradjane, da se pomogne kupovina zvona za crkvu, najvise novca su dali obični ljudi, radnici, niži stalež. Od velikih „gazda“ niko nije dinar dao. Pouzdano znam da je tako

V
10.09.2018. 19:41
Odgovor za  Saša

Da su tadasnji svestenici znali i sta ce se pretvoriti ovi danasnji svestenici i kako su oterali vernike pljckom oko krstenja vencanja i drugih stvari verujem da nebi ni zidali crkvu, a mozda bi cak i srusili odžakliju.

Vasil
10.09.2018. 16:26

Crkvata je građena da bi se hora na silu odbugarili.

Душан Дојчиновић
10.09.2018. 20:03

Оволико одсуство духа, православља, жеља за тамо нeком колумном, при том завист према свештеницима, треба да је срамота коментаторе!!!

Душан Дојчиновић
10.09.2018. 20:06

Васил, ако вам је то стварно име!?Знате ли колико је свештеника и народа мучки и зверски страдало због Вас Бугара.Требамо ли мрзети једни друге због историје!?Па не!

Vasil
10.09.2018. 20:53

Bratko, kako ja mogi da mrzim moji leskovčani Bugari što su se posrbili? Vie ste naša brača koji če se vrate na pravi koreni.

Ubava bese vasa Jelena...
11.09.2018. 14:02
Odgovor za  Vasil

..sto gu dadaoste za Cara Dusana,da ve vise ne bijemo.E,vi poticete od ,,majke Jelene i tatka Dusana.Mada kako Makedonci postase stari Grci,i vi ce budete stari Egipcani,od Ramzesa XVII,mada ste Tatari.A,i Rusi su vas 50 god.,,mazili,,Koji li ste vi,samo Bog zna.Ti sigurnio ne znas.Pokrise s usi,i cuti si,cu ti dam dve crvene.

Vasil
12.09.2018. 09:33

Mnogo mi ti znaeš. Najlošite Bugari su onezi kojito su se odbugarili.

Sikter Tuto...
12.09.2018. 13:35
Odgovor za  Vasil

..najboljite Blgari su Turcinja sto gi pobugari Todor Zivkov.Zalepuva gim kapcinja,petokraki gim na glavata zigosa i na prezimeto turise ev ili ov.

Vasil
12.09.2018. 15:49
Odgovor za  Vasil

Bratko, poleka, ne se pritsnjavaj, ne bdi raztroen. Šče se vrneš na rucete na majka Bulgarija kroz Evropejski Sojuz. Zaščoto tova e istoričeska neizbežnost.

lazni car,,vlah mali,,
12.09.2018. 17:40
Odgovor za  Vasil

Dosta je Vasile.Odmah se znalo ko si i odakle si.Pravi Bugarin nece da pise ono sto ti lazni pises.Znamo da si cuo u Skupstini Srbije kako Martinovic i ostala odande bulumenta,zeli da vredja Srbe,nazivajuci ih Bugarima.Odkad si to cuo,ti zapeo da si Bugarin,pa Bugarin.Ti si samo Vlah koji se je posrbio.Uzivaj ovu blagodet,koju ti mi Srbi omogucujemo.

Nemaš dušu
12.09.2018. 21:13
Odgovor za  Vasil

Vasile,pusti jadnika vidiš da ga puca opasna paranoja.Verovatno je ležeći kod Tojage na odeljenju.

,,Nemas dusu,,to vam je..
13.09.2018. 11:59
Odgovor za  Vasil

..u krvi,da zavadjujete,da delite,da glumite,da recitujete,da muljate,da se ,,junacite,,….i da kad dodje stanipani POBEGNETE.Dva kamena bi vi posvadjali,samo da,, carite,,Bratko vlahu,,kod nas Srba postoji izreka,,Tojaga ima dva kraja,,

Душан
13.09.2018. 13:47

СВЕШТЕНОМУЧЕНИЦИ

Свештеномученици страдали у рату Протојереј Милан Ј. Рајчевић (1886-1941)
и Георгије Ђуро Марјан
(1884-1941)

-Михаило Игњатовић-Рударски

„Тише“!…Тише!…Тише!“…

И док неко од пастве утишаваше жагор жена у припрати цркве Трнове Петке, у Рудару, Бугарин у белом оделу, униформи, са исто таквом шапком, и у црним чизмама, узенгијама , још више стезаше белог коња, и са групицом Бугара, у идентичним униформама, просто улете , на зараван испрд цркве, Трнове Петке у Рудару.

„Кое овде попот!?-упита неко од војника

Жене се уплашише , скаменише и мољаше да их Господ одбрани и сачува

Мушкарци су били у рату, ио онои мало ситне деце „није дирао нико од Бугара;“тако се чинило, бар у почетку…

-Ја сам!Шта хоћете!? У име божије!!!

Нешто би још одбрусио, долио уље на ватру, али као да се уједе за језик, па одтрпе, ову страхоту, и ужас, и оћута

-Вас! Вас, преосвештенство!!!

Ха, ха, ха! Пре-о-свештенство!

Готово издекламова, залудели Бугарин.

Годи Вам титула!? Циничним смехом, Бугарин Тодор, од мајке Српкиње по имену Силвија, па је знао српски течно, и сребрн зуб му се цаклише као месечина, над портом Рударске цркве, Света Петке Трнове.

Само да завршим са службом, па чините шта Вам је воља,! Смирено готово да стави главу на пањ, попут светог великомученика кнеза Лазара,

-Ајде! ‘Ајде! Малко ће преданемо, работи си ти!!-излану, дрзак и безобзиран Бугарин…

Отац Михаило, мироса јелејем жене у некој невешаствеој тишини, раздели нафору, и деци, а онда скину капу са главе, и на коленима леже на пањ.. пред чизмама Бугарина Тодора, четовође, ових главосека, и душманина, што хараше, српским живљем, од 195. До 1917.године.

Замахну секиром и на жалост и свеопшти шок и јаук присутних жена одруби главу свештенику Михаилу, а он већузелете клрилима душе у онај свет, у руке свог анђела чувара, који му беше дат по крштењу, и придружи се св.Великомученику кнезу Лазару, и његовој војсцки, а жене у порти Рударске цркве, се уз општу метеж и рику коња од осталих Бугара оји желеше да учине још нешто погано и мрско, далеко било, напаствују и силују, али их мученица Параскева, успешно склањаше, и оне се Слава Богу са чељадима које им сам Бог сачува, кад многим женама већ узеше мужеве на фронту.

О, овом зверском чину, се дуго препричавало

Лесковчани уписаше и име свештеномученика Михаила Игњатовића Рударског, при окончању градње храма Пресвете Тројице, после Првог Светског рата и немилих догађаја, између 1915.и 1917.године