Duboko pod zemljm zgrade Narodnog muzeja godinama se skladištio trud, iskustvo i veliki rad kustosa arheologa koji pokriva najvrednije materijalno i duhovno blago Leskovca, što je napokon okićeno najznačajnijom srpskom nagradom koju mogu da dobiju istoričari, arheolozi i kustosi.

Naime, arheolozi Narodnog muzeja u Leskovcu Julijana Pešić, Smilja Jović, Vladimir Stojanović i Vladimir Stevanović, autori projekta Tajne arheoloških depoa, dobitnici su nagrade Mihailo Valtrović, najznačajnije nagrade u oblasti muzeologije, koju dodeljuje Muzejsko društvo Srbije, i to u kategoriji pojedinac ili autorski tim za izuzetne rezultate u prethodnoj, 2017. godini.

Izložbom „Tajne arheoloških depoa“ Narodni muzej u Leskovcu je prošle godine po prvi put predstavio pojedine predmete iz arheoloških zbirki koje su bile osnova za formiranje muzeja u ovom gradu 1948. godine.

Od ukupno 314 predmeta veliki broj eksponata prikazan je po prvi put, a centralno  mesto zauzima zoomofna figura bika od pečene zemlje iz starijeg gvozdenog doba, odnosno X-VII veka p.n.e, pronađena na arheološkom nalazištu u Bratmilovcu.

„Upravo ovi predmeti, koji su do sada sedeli po depoima, od kojih svaki ima posebnu priču, podeljeni su u šest tematskih celina kako bi što bolje približili kontekst i namenu artefakata i što bolje upoznali javnost sa tom drevnom pričom koju nosi arheologija leskovačke kotline“, objasnila je danas jedna od dobitnica nagrada, arheolog Julijana Pešić.

Tajne arheoloških depoa: bik iz bronzanog doba dečja igračka ili kult leskovačkih predaka?

Prestižna nagrada je rezultat i rekonstrukcije stare kolibe na hisaru iz bronzanog doba.

„Izložba je rezultat četvoro kustosa arheologa i rukovalaca zbirki koji su strpljivo izgrađivali svoje kolekcije i proučavali predmete“, poručila je direktorka muzeja Mira Ninošević.

Deo nagrađene izložbe predstavlja i rekonstrukcija groba iz Vrapca na lokalitetu Okućnica Mihaila Jojića.