Na ceni autohtone sorte vina

Sa početnih 35 hektara u svom modernom objektu godišnje proizvode 250 000 litara vina, i to 70% od crnih sorti grožđa, od čega je 50% autohtoni prokupac. Ostale sorte su internacionalne - sauvignon blanc, merlot, pinot noir, caberne sauvignon.

“Šardonizacija, sovinjonizacija, kabernezacija – sve su to internacionalne vrste i sva ta vina postoje negde ili bolja ili drugačija. Zato se mi držimo prokupca, naše autohtone vrste i iako ne spada u visokokvalitetne sorte, mi pokušavamo uz pomoć tehnologije uzgajanja i prerade da podignemo njegov kvalitet što je moguće više” – kaže enolog u vinariji Toplički vinogradi, Darko Tomićević.

Od kako su 2009. godine zasađeni prvi vinogradi, vinarija Toplički vinogradi koja se nalazi u okolini Prokuplja konstantno raste. Sa početnih 35 hektara u svom modernom objektu godišnje proizvode 250 000 litara vina, i to 70% od crnih sorti grožđa, od čega je 50% autohtoni prokupac. Ostale sorte su internacionalne – sauvignon blanc, merlot, pinot noir, caberne sauvignon. U pripremi je još 20 hektara zasada, a nakon toga planirano još 100. Zato stalno kupuju zemlju od malih proizvođača i pripremaju je za zasade vinograda. Svoje vino prave isključivo od svog grožđa.Enolog Darko Tomicevic sm

„Napravili smo i Udruženje pod nazivom Toplica što je u skladu sa pravilima EU, u toku je pravljenje elaborata kako bi naše grožđe ušlo u zaštitu geografskog porekla, da na flaši može da stoji da je to prokupačko vino, a to znači da su i vinogradi i vino permanentno pod kontrolom od rezanja vinograda do boce. Takođe time dobijamo potvrdu da je prokupac ovde drugačiji od prokupca u drugim krajevima Srbije. Vinariji to pomaže da istakne svoje podneblje i svoju sortu vina “ – kaže Darko Tomićević.Sve je novo i moderno u vinariji Toplicki vinogradi sm

To će svakako olakšati i izvoz koji ova vinarija planira u narednim godinama. Do sada su svoja vina izvozili u veoma malim količinama u Nemačku, Crnu Goru, a spreman je i jedan kontigent za Kinu.

„Ljudi vole nešto drugačije. Šardonizacija, sovinjonizacija, kabernezacija – sve su to internacionalne vrste i sva ta vina postoje negde ili bolja ili drugačija. Zato se mi držimo prokupca, naše autohtone vrste i iako ne spada u visokokvalitetne sorte, mi pokušavamo uz pomoć tehnologije uzgajanja i prerade da podignemo njegov kvalitet što je moguće više” – kaže Darko i dodaje da evropsko tržište nameravaju da osvajaju upravo vinom od prokupca.Vinarija Toplicki vinogradi sm

Ovom logikom se rukovode i vinarije u susednoj Rumuniji, u zemlji koja je vekovima bogata vinogradima i vinskim regijama. Vinarija Budereasca nalazi se 150 km od Bukurešta, ima nepregledne vinograde na 275 hektara zemlje koji se nalaze na različitim mestima gde su različiti klimatski uslovi. U svojoj veoma modernoj hi tech vinariji imaju kapacitete za 3 miliona litara vina godišnje od 2900 tona grožđa u zavisnosti od godine. Odnos belog i crvenog vina je 60 prema 40, a pored svih internacionalnih vrsta grožđa, najvrednije su autohtone vrste.Vinarija Budureasca ima kapacitet za 3 miliona litara godisnje sm

“ Originalne vrste u Rumuniji su Feteasca Alba, Feteasca Regala, Feteasca Negra, Tamaiosa Romaneasca i druge” – kaže enolog u ovoj vinariji, Stephen Donnelly, englez koji je došao u Rumuniju još 1995. godine kada je bila na veoma lošem glasu. Vinariju Budureasca je sa svojim saradnicma podigao 2009. godine i to u najmodernijoj tehnologiji, a pre nje, došao je da vodi vinariju sa preko 1000 hektara vinograda, ali sa, kako kaže, užasno zastarelom tehnologijom, bez mogućnosti da se nešto popravi, što je svakako bilo loše po kvalitet vina.Budureasca sm

Budureasca je sada jedna od poznatijih vinarija u ovoj zemlji, a iako još uvek rumunska vina nisu među cenjenijima u svetu, konstatnim radom na stalnom poboljšanju kvaliteta, trude se da budu prepoznatljivi.Enolog Stephen Donnelly sm

“Prodajemo naša vina u Engleskoj, Belgiji, Kini, Kanadi, Americi, i te količine konstantno rastu, iako još nisu velike. Rumunija se još uvek bori sa lošim imidžom u svetu, ali vremenom stvari moraju biti bolje. Eto, ni sad nije isto kao kad sam došao 1995. kada su potrojenja bila užasno loša, a ništa od preparata i hemije nije moglo da se kupi ovde, već smo morali da uvozimo. Sada kada je Rumunija članica EU, sve je olakšano i poboljšano. Ono što nam je trenutno najpotrebnije je bolja promocija u Evropi i svetu” – tvrdi Stephen Donnelly.Nepregledne povrsine pod vinogradima rumunske vinarija sm

Rumunija je 6. zemlja po proizvodnji vina u Evropi sa ukupno 180 000 hektara registrovanih vinograda, dok u Srbiji prema podacima Ministarstva poljoprivrede zajedno sa Kosovom ima oko 23 000 hektara vinograda.

(Kraj)jep

Ovaj tekst realizovan je u sklopu programa Delegacije EU u Srbiji „Mediji u poseti zemljama Evropske Unije“

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Jesenko
22.10.2015. 07:37

Jedan affussalil od dva kila moliću lepo. I pesmu: