Bubućhipe hem slabo infrastrukturno urediba, najbare i problemija e Romengoro ani Vranja. Ki kupa ko štar mahale , a kola pale ekvašinenape ko nesave tikore, sa panda trin mahale ani Vranjsko Banja hem jek ko gav Pavlovac, dujto i palo baripe etničko katani ko jug ki Srbija.

Ciganski rid i anav tari mahala koleja i hari-po but đande kotor o manuša. Okova so nane đando za ko javnost adavai o đivdikane uslovija ili po šukar te vaćera so nane ista za ko trijanda porodice , romenđe.

Bibućharipe hem  slabo infrastrukturno urediba, najbaro i problemi e Romengoro   ano Vranje .

Ko agor o drom Petar Leković, bar ko olakoro asfaltirime kotor, pandelape o phuvjikano  drom koleja o baripe na garantujinel nakhaviba duj vrda kova ko jek kotor dela zor sa jek bari huv. Adija huv kola lutrijski gazinena o vrda, prepreka i za ko manuša kola phirena ko drom taro ekvaš kilometri, pa i čik i obavezno detalji ko kundre e manušengere ko akava kotor ki diz. Pojekhutne već  đandikane nakhavena panjesoro bilaćhipe, dok o nakhaviba sa o kolice sa o bebe i ko sar procenini.  

 Fejzu Memetović,terno dad duje ćhavoengoro, arakljam ano iriba tari angluni prodavnica koja i dur ko dikhiba trin kilometrija tari mahala, ane savi ov svako dive đala po buder droma.

“Problemi adija huv, naričito ko jevendesere čhona kad celo uzbrdiza zaledinipe”, vaćeri o Memetović dok vaćeri avera problemija ko save i ov ikaldo.

“Akate nane kanalizacije sar ni aspfalt, nane prostor za ko ćhavorikano ćheliba, a zbog o bilaćhe sanitarna uslovija o ćhavore namboesaljona, Ikljona olenđe nesave plikija ko truplo, akana već sikliljam” vaćero ov.

Ko prostor kote pašljola premalo Romane limorija, ko jek šel metrija dur nakhavenape jek trijanda ćherutne bešutne sa po buderi članija tari porodica. Iako vaćerena da i nadležno služba gunojesiri ikali jek puti ko kurko, jek kontejneri i evidentno da nane dovoljno za sa i količina taro otpad kova frdela i barval.

Ko dikhiba đivdikane uslovoija Dalibor Ijazović vaćeri da samo jek dikhiba upro ćhavore i dovoljno.

“Nanolen higijena, nanolen sikavni, nanolen za ko đivdipe. Akate isi ćhera i sa 12 manuša , jek ko aver način našti. Neko lela socijalno , neko rodela taro kontejnerija, ko jek mariba i za ko đivdipe”, vaćeri o Ijazović o dodela da I najbaro problem i struja hem o pani.

“Akate i monofazno i elektrika, kad neko uključini i mašina za ko šeja ili električno šporeti ko avera našalđola. Ađahar i panjeja”.

“Problemi i akate sa , đivdipe i problem. Kad perela o bršin poplavini amen, kad perela o hiv onda smrzinamen. Iako injam Roma isiamen hakaj ko đivdipe”, vaćeri o terno ko anav Martin Kurtić.

Ćhera taro akala roma usko i pandle jek zalo averaste, a i avlin sar da nane, nakhela svako hem svuda kote šaj. Dromesoro osvetljenje nane, o ćhavore rovljarenape da darana čim perela prvo tamnina. Poljsko WC-“versaće”, sar vićinenle, ogradime i sa razna krpare, tepsi hem daske. Izazov i ano oleste te đa i diveste, a zalo than kote perela o purano vazdelape nevo.

I mahala i pherdi ternencar, jek taro purano, vaćeri da ko jek than đivdinen 50 berš bizo pani, a da adari o terne jedva đivdinena.

“O terne arakhenape ađahar so hanena taro kontejnerija, but nane, a okla kola ćerđe buti mule. Elektrika  hem pani leljam angleder deš berš, maker kanalizacija te ovel, rovljaripe o Naser Fazlijević kova ikali ofto manušen sa 5.000 dinarija i sar vaćeri  da e ćhavoren nane ni čista kundre, a sa prvo bršin čhivenape o lonci hem šerpe taro krov kolestar thavdela o pani.

Maškaro vićiba e ćhavorengoro, kola đanen ko save uslovija đivdinen,akalena hari nepoverenje premalo kotor telehramosaripe.  Boban Šaćiri legari amen đi o phago ćher ano savo nane khanći , samo kotor bilaćho sunđeri hem kotor šupljo trosedi.

 “Falini olese izolacija, dobacini jek taro čedime, dok pijela pani tari česma koja i irime premali i phuv, diskutabilno i o ispravnovnost.

 “Akate đivdinava već panđ berš , dok ćerđum buti nesar iklistiljum ko agor, akana…..ako isitu 20.000 dinarija te dema dumo hari”, aćhađa o Šaćiri o vikiba ćhavorengoro ko kratko.

Interesantno da ko targetikano kotor ani mahala isi montažno ćher  ano dikhiba kolektivno kupatilo sa sa o uslovija sar ano regularno ćherebešutnengoro. Paše zalo oleste isi kolektori za ko thojba o septička jame kola, maškarutne, ko dikhiba na funkcionišini.

Ko anav, akana phago kupatilo ki scena kolatar bi lađana i ko daravne filmija, donacijaiI tari organizacija”Caritas”angleder štar berš. Nađanđolpe sose , o metalno kontejneri thabilo ani jag angleder berš dive i zalo adaleste so inele izolaciono kotor sa osiguračija. Palo adaleste nepropisno inele koristime, a onda našaldile, glavna elementija, kote aćile o kupatilija sa phage džamija.

Dejan Bajramović, didzijskoro manuš  za ko nacionalne tikurikane, etnička katanipa hem o nevladine organizacije vaćeri da i svesno taro problemi kova isi ki akija mahala koja trajini ko buder dešutne berša hem kolenca đi akana niko na manglja te ćerel buti.

Adava i spontano mahala ke dizijakoro građevinsko phuv. Aktuelno vlast nakhaji nesave katamura i okova so amenđe aćhola da đi o agora kale beršesoro te čera kartografsko topografsko plani tari mahala palo soste bi valjani te ćerelpe preparcelizacija i konverzacija tari phuv”, vaćeri o Bajramović i dodela da premalo resorno ministarstvo da bićhalen jek molba za ko uknjižiba ano katastar, prekalo, sar vaćerđa  “lex specialis”

“Hakajsko utemeljenje za ađahar nešto isi i adava i propisime sa o očlan 106 ano Zakon taro bešiba. Okova so ka ovel isto ađahar ka ovel predmeti ano rešiba o probelmi, te arakhelpe modeli za ki phuv, kova šaj te ovel prekali javno svojina dindo ko koristiba”, tvrdini e dizijakoro većniko.

Preveo Zoran Saitović

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sred