Pesmom pod nazivom “Karađorđe vožd Srbije” Ivan Simonović iz Medevaca osvojio je prvo mesto na jučerašnjem četvrtom stručnom skupu “Savremena epska poezija i guslarsko izvođenje” održanom u organizaciji Kulturnog centra Medveđa.
Prema odluci žirija, a u konkurenciji od 45 pesama, drugo mesto pripalo je Milku Grboviću iz Novog Beograda za pesmu “Višnjiću”, dok se na trećem mestu našao Miloš R. Dostinić iz Kravareva (Republika Srpska) za izvedbu “Gusle naše – istorija živa”.
Branko Zlatković, viši naučni saradnik iz Instituta za književnost i umetnost je u radu „Prilog tumačenju pesme Starca Miije – Ženidba maksima crnojevića“ kazao je da je guslar Starac Milija bio vrlo lukav i da je pevajući o starim junacima zapravo pevao o ubistvu Karađorđa.
Zlatković je istakao analogije između likova Maksima Crnojevića i Miloša Obrenovića.
Redovni profesor za Narodnu književnost na Katedri za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Boško Suvajdžić je govorio o ženama kao važnim nosiocima epske prakse.
Naveo je da su u Vukovo doba, pevačice, pre svega slepe pevačice, bile snažne stvaralačke figure i ostavile neke antologijske pesme. To su Slepa Živana, njena učenica Jeca, Slepa iz Grgurevaca i dr. I danas žene imaju značajnog udela kako u guslarskoj praksi, tako i u izučavanju usmene epske tradicije.
Danka Lajić Mihajlović, etnomuzikolog, naučni savetnik sa Muzikološkog instituta SANU je govorila o očuvanju Pevanja uz gusle kao elementa nematerijalnog kulturnog nasleđa koje je na predlog Srbije upisano na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.
Kao istraživač guslarske prakse, ona je ukazala na različite kompetencije aktera, od guslara i njihovih udruženja, preko stručnjaka u kulturi i naučnih istraživača, do ustanova kulture i državnog sistema u ovoj oblasti.
Takođe, skrenula je pažnju na faktore koji ugrožavaju ovu tradiciju i potrebu iznalaženja adekvatnih načina zaštite. U tom pravcu pomenula je i Konkurs za novu epsku pesmu namenjenu pevanju uz gusle, koji je kao podsticaj održivosti ove prakse i kvalitetu njene poetske komponente, objavio Kulturni centar Medveđa.
“Posebno važnom se čini sažeta analiza pesama pristiglih na Konkurs, kao obrazloženje odluke žirija i istovremeno kao smernica za dalju produkciju guslarskih epskih pesama”.
Na konkursu je, inače, bilo prijavljeno 45 pesama iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!