Zaposleni u Narodnoj biblioteci Srbije izražavaju veliku zabrinutost povodom izgradnje podzemne garaže na tri nivoa koja se prostire celom dužinom Biblioteke u Skerlićevoj ulici, na Vračaru.
Narodna biblioteka Srbije odlukom plenuma oglasila se saopštenjem koje prenosimo u celosti:
Mi, zaposleni u Narodnoj biblioteci Srbije, svedočimo izgradnji javne podzemne garaže koja se prostire celom dužinom Biblioteke u Skerlićevoj ulici na Vračaru, što je manje poznato široj javnosti zbog neočekivano slabog interesovanja medija da izveste o takvoj intervenciji u urbanističkom prostoru kulturno-istorijske celine kakvu predstavlja Svetosavski plato.
Smatramo, stoga, da je naša profesionalna i društvena obaveza da skrenemo pažnju javnosti i nadležnim institucijama na rizike koje nosi takva gradnja po bezbednost zgrade i fonda naše nacionalne biblioteke.
Podsećamo da je ideja o izgradnji javne podzemne garaže u Skerlićevoj ulici plasirana početkom dvehiljaditih. NBS je tražila dodatna stručna mišljenja na osnovu kojih nije dala načelnu saglasnost za izgradnju garaže na građevinskoj parceli NBS.
Promene u strukturama gradskih vlasti i druga ”organizaciona odlaganja” učinila su da izgradnja garaže započne tek 2024. godine, koliko znamo, bez javne rasprave i saglasnosti NBS.
Narodna biblioteka Srbije od 2022. godine očekuje realizaciju projekta proširenja svog depoa za smeštaj knjiga koji je uradio isti arhitektonski tim koji je radio i projekat podzemne garaže, na čelu sa akademikom i profesorom Branislavom Mitrovićem, ali neophodno proširenje depoa Biblioteke u pravcu Nebojšine ulice i pored svečanih i medijskih najava nikada nije započelo, dok se garaža uz smanjenu pozornost javnosti uveliko gradi.
Napominjemo da je izgradnja podzemne garaže u Skerlićevoj ulici zauzela čitav prostor između zgrade NBS i Skerlićeve ulice, pri čemu je Biblioteka u potpunosti izgubila svoj parking i ulazni plato što otežava pristup zgradi, posebno vozilima za redovnu dostavu knjiga, kao i pristup vatrogasnih i hitnih službi u slučaju nesreće, dok je rad zaposlenih i korisnika u zgradi otežan zbog buke i dodatnog zagađenja.
Takođe, zatvoren je sistem za evakuaciju Biblioteke u slučaju ratne ili neke elementarne opasnosti.
Ugrožen je i sistem grejanja NBS. Porušeno je integralno stepenište i ivičnjak zgrade, primetne su i pukotine na terasi, iako je zgrada Narodne biblioteke Srbije zaštićena kao spomenik kulture i predstavlja reprezentativnu građevinu našeg modernizma.
Kompletno je posečeno i okolno drveće. Razlozi za brigu nas zaposlenih u NBS još su ozbiljniji od navedenog i ponavljamo da je naša moralna obaveza da uputimo apel i zamolimo nadležne stručne institucije da izvrše dodatnu procenu građevinskog projekta izgradnje podzemne garaže u Skerlićevoj ulici, te rizika po statičku stabilnost zgrade Biblioteke, perspektive dugoročnog sleganja terena, mogućih oštećenja na zgradi i posledičnog prodora vode u podzemni depo NBS (što je već bio slučaj prilikom preuređenja okolnog parka 2004. godine), kao i rizika od pojačane koncentracije izduvnih gasova koji će narušiti mikroklimatske uslove za trajno čuvanje fonda. Takođe, da u skladu sa procenom rizika budu preduzete i odgovarajuće mere odnosno pojačan stručni nadzor nad izgradnjom garaže.
Na kraju, iako smo mi stručni za obradu i trajno muzejsko čuvanje celokupne pisane baštine naše zemlje, što pored stručne podrazumeva i moralnu odgovornost, ne možemo a da se ne zapitamo da li je izgradnja podzemne garaže na tri nivoa, uz same temelje Biblioteke i u blizini Hrama Svetog Save najbolje urbanističko, građevinsko i saobraćajno rešenje i da li može biti izvedeno tako da bude sačuvana bezbednost zgrade i fonda NBS koji broji preko 5 miliona jedinica građe, dragocene srednjovekovne rukopise, stare i retke knjige i vredne legate.
Nadamo se da za par godina u medijima nećemo čitati senzacionalistički naslov ”350 parking mesta vrednije od 5 miliona knjiga”.
Sačuvajmo naše kulturno blago! Drugu nacionalnu biblioteku nemamo!
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!
Ama ljudi kakvo kulturno blago njima ništa nije sveto? Pa umesto da se posle pada nadstrešnice malo, bar malo zamisle i da pažljivije projektuju oni i dalje jezde sa izgradnjom bez pojačanih mera nadzora i kontrole. Građevinska i urbanistička mafija i dalje ima primat u celoj Srbiji zarad stavljanja para u džepove i na račune domaćoh i inostranih banaka tj. lica koji su „VIP“. Neplanska izgradnja je gotovo u celoj zemlji u tolikoj meri da je upitna bezbednost i normalan život svih građana Srbije.