LESKOVAC –U gradu koji svoj razvoj zasniva na poljoprivredi, od ove godine gasi se prehrambeni smer jer nije bilo zainteresovanih đaka za mesarski, pekarski i mlekarski zanat, piše „Blic“.
U Poljoprivrednoj školi u Leskovcu, gradu sa dva prehrambena brenda, pre dve godine ukinut je prehrambeni smer u četvorogodišnjem školovanju, a sada i na trogodišnjem. Prosvetni radnicu su zatečeni, a privrednici ogorčeni jer se školovani radnici ne mogu naći na tržištu.
-Gašenje tog smera je nedopustivo u gradu koji jedini u Srbiji ima dva brenda – „Leskovačko roštilj meso“ i „Leskovački ajvar“, i u okrugu čiji je strateški cilj proizvodnja zdrave hrane. Do toga ne bi došlo da Ministarstvo prosvete sarađuje sa privrednicima i na osnovu njihovih potreba formira liste prioritetnih zanimanja – kaže Goran Jović, predsednik Regionalne privredne komore i član Saveta za razvoj Leskovca.
Do pre desetak godina Poljoprivredna škola, kojoj su preostala samo još dva smera, pohađalo je preko 1000 učenika, a danas ona jedva broji tri stotine. Na trogodišnjem kombinovanom prehrambenom smeru planiralo je 30 učenika u prvoj godini, ali se prijavilo samo osam.
-Neshvatljivo je i nedopustivo da se u Leskovcu, nekada velikom prehrambenom centru, gase upravo obrazovni profili koji bi u narednom periodu trebali da budu okosnica ponovnog razvoja grada – ogorčena je Vesna Marković, profesorka prehrambene grupe predmeta.
Strategija razvoja Leskovca zasniva se na poljoprivredi i prehrambenoj industriji, pa je grad na Veternici jedan od retkih koji je komunalno opremio 100 hektara na takozvanoj zelenoj zoni za distributivni centar i gradnju pogona za preradu hrane.
– Mnogi direktori su godinama uspavani i ne shvataju da je promocija sopstvene škole jedan od najvažnijih poslova – kaže gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović.
Direktor Poljoprivredne škole Tomislav Petrović tvrdi da je tokom minule godine vršena promocija po osnovinim školama, ali da je problem u roditeljima koji ne žele da im deca pohađaju tu školu. Profesorka Marković ima originalnu ideju za rešenje problema. – Najbolje i najdugoročnije rešenje za Leskovac i njegov privredni razvoj, bilo bi formiranje potpuno nove, srednje prehrambeno-tehnološke skole, koja bi bila u stanju da isprati sve potrebe grada u ovoj oblasti – ističe Markovićeva.
Proizvodnja i prerada hrane je druga po redu grana po profotu u leskovačkom kraju. Na tržištu rada na posao čeka tek po nekoliko pekara, mesara i mlekara, pa takva situaciju zbunjuje i stručnjake na ovdašnjem Tehnološkom fakultetu.
-Prehrambena industrija u Leskovcu spada u srednje razvijenu granu i tu se najbrže dolazi do posla. Istina je da su ti poslovi slabo plaćeni, ali ja mislim da su razlozi za nezainterosovanost mladih dublji i da leže u dugogodišnje lošoj obrazovnoj politici, a nema ni strategije za razvoj prehrambene industrije – procenuje prof. dr Dragiša Savić, prodekan za nastavu na Tehnološkom fakultetu, gde ne manjka interesovanje za prehrambeni smer.
Mesare i pekare traže radnike
Nezainterosovanost mladih nam dodatno otežava izbor jer za dobrog majstora potrebno pet godina učenja – kaže Novica Marinković, vlasnik klanice i mesarkih radnji, a isto reaguje i Vlastimir Nikolić, vlasnik pekarske radnje u centru Leskovca.
(Izvor:Blic/Jugmedia)
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!
Žalosno što je tako ali je to rezultat dugogodišnjeg nerada i nebrige ministarstva prosvete i lokalne samouprave. Valjda je to sada svima jasno. Sa ovakvim (političkim) rukovodstvima po školama i nestručnim nastavnim kadrovima, sve zanatske škole u LESKOVCU moraju da propadnu. Mi smo u zadnjih 20god. izgradili sistem u kojem se znanje i stručnost ne ceni, pogotovu kod privatnih poslodavaca. Rad ovih zanatlija je obezvređen a znanje i stručnost omalovaženo, pa ko će onda da se upiše na ove zanate.
Интересантан је ова изјава: „Do toga ne bi došlo da Ministarstvo prosvete sarađuje sa privrednicima i na osnovu njihovih potreba formira liste prioritetnih zanimanja – kaže Goran Jović, predsednik Regionalne privredne komore i član Saveta za razvoj Leskovca.“
Будући да је ето (десило се) Минстарство просвете тренутно направило пропуст, господин Г. Јовић би могао да се ангажује и да истом министарству већ сада предложи да рецимо следеће године смањи капацитете уписа за оне школе које образују профиле којих овде већ има. Нагађам, али то би вероватно биле све школе са изузетком пољопривредне, текстилне, можда дрво-прерађивачке у Гределици и сл.
Пре тога, господин Јовић би морао само да за једно питање нађе решење – како ће објаснити наставницима из актуелних/тражених школа да ће они постати технолошки вишкови уместо да то постану колеге из неинтересантних/нетражених школа.
Pa neka trce u medicinsku u gimnaziju i ekonomsku pa ce se zaposle na sveti nikad.
Evo ja bih pitao ova dva vrsna privrednika pekara i mesara koliko je plata njihovih zaposlenih i koliko im je radno vreme? Takodje neka mi odgovore da li imaju decu i u koju skolu idu, ako je srednja skola, ako je osnovna koju ce srednju da upisu, a ako su na fakultetu koji je fakultet u pitanju i koju su im srednju skolu deca zavrsila?
Razlikujte poljoprivredu od proizvodnje. Privreda je nerazvijena, iako imate tehnološki fakultet i to prehrambenog odseka a i prehrambenu srednju školu. Leskovčani su nazadni i kao takvi samo fizički odrađuju proizvodnju na njivi i odmah prodaju poljoprivredne proizvode.
Kad bi ih prerađivali, makar i u polufabrikate, LESKOVAC BI BIO BOGAT!!!
Gradonačelnika ne zanima da pravimo hranu, on zagovara njive,elektrifikacije, subvencije seljaku.
Pola onoga što se iznese iz grada na druge kvantaške pijace severa Srbije i Vojvodine, kad bi se prerađivalo, mi bi imali devizni priliv od izvoza.
Ali za taj posao mora da otpusti turističke putnike, pejzažne arhitekte iz tehnoliškog parka, da spreči projekte tehnologa zasnovane na urbaniszičkim rešenjima za elektrifikaciju u eri gasifikacije.
Mora da niču FABRIKE, ČAK I DRŽAVNE SA RIKOVODIOCIMA ANGAŽOVANIM OD STRANE GRADA!!!
AMAN LJUDI IMATE TEHOLOŠKI FAKILTET I ARMIJU SVRŠENIH PREHRAMBENIH UNŽENJERA KOJI NIČEMU NE SLUŽE.
E u tim fabrikama je mesto srednjoškolcima prehrambenog smera.
Fokus je izgleda na ortačkim fabrikama, gde se inkasiralo, pa prehrana gasne a cveta drvopreprađivačka, tekstilna industrija.