INTERVJU: GABRIJELA STOJKOVIĆ, KARDIOLOG I ŠEF ANGIO SALE U OPŠTOJ BOLNICI LESKOVAC

Infarkt kao epidemija: Ne puštite i izbegavajte stres, a ako imate negativno nasleđe javite se na vreme

Srbija na trećem mestu u svetu po umiranju od koronarnih bolesti

Kada neko naprasno umre od infarkta, tada obično kažemo da je zdrav čovek umro, ali nikom ko je zaista zdrav, to se ne može desiti. Infarkt je deo koronarne bolesti. Čak 30 posto koronarnih bolesti počinje na takav način i vrlo često je to kod mladih ljudi, kada se u narodu kaže da je eto “zdrav  umro”. To nije tačno, on je imao promenu, imao bolest, ali je na njegovu nesreću prva manifestacija bolesti bila jednom opasnom aritimijom, od koje on trenutno izgubio svest i dobio prestanak srčanog rada”, priča za Jugmediu doktorka Gabrijela Stojkoić, kardiolog u Opštoj bolnici Leskovac.

Tri  oblika koronarne bolesti

“U sklopu koronarnih bolesti imamo tri entiteta, a ono što je najčešće i najzvučnije je infartk miokarda, a on se desi kada dođe do potpunog začepljenja koronarne arterije. Drugi oblik  je naprasna srčana smrt, koja čini negde 30 posto pacijenata i to je ono gde nam bolest ne da šansu da pomognemo pacijentu, on može da se sruši nasred ulice i vrlo brzo nastupa prestanak srčanog rada. Treća je angina pektoris, koja u krajnjem slučaju može da dovede do infarkta”.

Zašto je važna prevenciji kardiovaskularnih bolesti?

“Od velike je važnosti da  kada bi naši ljudi, što kasnije doživeli promene na krvnim sudovima i imali aterosklerozu. Kada do infarkta dođe, mi imamo načina da lečimo, imamo angio salu i to je nešto što je prva linija u terapiji akutnog inarkta, ali je jako bitno da smanjimo broj ljudi sa aktunim infartkom miokarda jer je Srbija na trećem mestu u svetu po umiranju od kardiovaskularnih bolesti”.

Koronarna bolest kao epidemij?

“Ne radi se o tome da se pogrešno leče pacijenti, naprotiv najbolje, onako kako se leči u svetu, u velikim centrima. Problem je u prevenciji, u masovnosti kardiovaskularnih bolesti, koje su svake godine u porastu, tako da imamo skoro epidemiju dijabeta, povišenog krvnog pritiska i koronarne bolesti. Evo mi sada pričamo o epidemijama gripa, o korona virusu koji preti, ali procenat umiranja od koronarnih bolesti, od akutnog infarkta miokarda još uvek iznosti 10 posto. Procenat umiranja od korona virusa je 2 posto. Možete li da zamislite koliko života odnese inarkt miokarda?”.

Veliki  je problem sada jer imamo obolelu mlađu populaciju.

“Ako se kod žene javi pre 65 godine, a kod muškaraca pre 55 godine, onda je to rana bolest.To je ranije bila retkost, naglašava doktorka Stojković. Imali smo zapravo kod pojedinih porodica koje imaju nasledne poremećaje, holesterol, masti u krvi i to se kod njih dešavalo  ili jednostavno kod onih koji imaju slabiji kvalitet zida krvnog suda gde obično ide ubrzano starenje. I mi smo imali familijarno samo pojedine porodice. Sada to već nije tako, jednostano, loš način života, navike poput pušenja, loša ishrana i  zdravstvena kultura. Btino je, nakon svakog bola koji se javi u sredini grudnog koša, koji traje duže od 10 minuta, javiti se lekaru.”

Čekanje da bol u grudima prođe sam od sebe može biti koban?

“Uglavnom imamo problem sa kašnjenjem mlađih pacijenta, koji kasno dođu do bolnice, samim tim i do angio sale i mi stavimo stent, otvorimo arteriju, ali takav pacijent koji je dugo čekao, nekoliko sati, nema mnogo koristi od intervencije. Kod mladog čoveka je dovoljno sat vremena da se infarkt završi. A šta je to infartk nego umiranje tkiva, prekid dotoka krvi u srčani mišič, a taj deo koji ne prima krv, arterija koja je začepljena ne može da ga snabdeva i on izumire, a samim tim gubi nepovrtano funkciju. Srčani mišić nema mogućnost obnove ili raparacije i ukoliko je taj deo ogroman, ti pacijenti ostaju invalidi.Srce u takim slučejvima malo pumpa, malo istiskuje krv i takvi pracijenti bivaju sprečeni da imaju bilo kakvu fizičku aktivnost”.

Vrlo je važno prepoznati bol, a još bitije da do njega uopšte ne dođe

“Najveći broj naših pacijenata ima bol u grudima, samo je pitanje kako će se ona prezentovati, neki kažu da imaju stezanje i nedostatak vazduha, kod drugih da imaju pečenje, retko se radi o nekom oštrom bolu. To su tipični bolovi koji imaju i tipičnu propagaciju, mogu da se šire u vilicu, vrat, levu ruku, obe ruke, retko idu pozadi u pleća. Karakteristično je da pojedini infarkti, jedan od njih ide i sa bolom u predelu čašice, kao da vas boli želudac imate taj osećaj praćen nagonom za povraćanjem, mučninom, pacijenta oblije hladan znoj i obično oni  kažu: ”Kao da me neko polio kofom vode”.

“Bol koji ide od 15 do 20 minuta traži obavezan pregled lekara. Obično se misli proći će,a neće naročito kod mlađih pacijenata,  kod infarkta nema bolova pri pritisku, na udah i pokret i obavezno je uraditi EKG”,smatra doktorka Stojković.

Angina pectoris

Defibrilatori na zapadu postoje na svim janim mestima, a ljudi su obučeni da rukuju sa njima. Problem zdravstvene kulture je veoma važan kao i  prosvećivanje naroda

“Anginozna tegoda nikada ne prelazi 15 minuta. Mi stalno pitamo pacijente o vremenu bola da bismo znali da li se radi o angini ili o inarktu miokarda. Kod angine imamo samo smanjenje snabdevanja kiseonikom, krvni sud nije začepljen i tu nema izumiranja srčanog mišića i  preznojavanja. Angina pectoris može trajati jako dugo, može da napreduje, vremenom može da dovede do infarkta, do potpunog začepljenja krvnog suda i naprasne srčane smrti”.

“Svi ovi entiteti mogu da pređu jedan u drugi, osim infarkta koji može da dovede do naprasne srčane smrti. Aritmije koje se dese u prvim satima infarkta su vrlo opasne i mi ih zovemo maligne, jer nam one nose pacijente, naročito ako se nađu na ulici ili negde vani. Da je takav pacijent u bolnici, onda mi imamo deibrilatore, reanimiramo ga i on ostaje u životu”.

“Naprasna srčana smrt je najgora  koronarna bolest, a kod infarkta ako pacijent dođe na vreme, stavljenjem stenta protok krvi se omogućuje i stepen oštećenja srca je veoma mali.Zato je veoma važno doći u prvih sat vremena, onog momenta kada u angio sali otvorimo krvni sud bol u grudima prestaje i mi smo završili infarkt. To je suština postojanja angio sale”.

Nasleđe ne možemo da menjamo, ali možemo navike.

“Urođene bolesti i nasledne su one na  koje ne možemo da utičemo i da ih menjamo. Ono što možemo da menjamo jesu navike koje su uzročnici bolesti a to su: pušenje i povišeni krvni pritisak.

Naši pacijenti pušenje smatraju sastavnim delom njihovog života

Kod žena je to naročito opasnost, jer ako žena i muškarac puše isti broj godina i cigareta, žene su na mnogo većem riziku, kako za kardiovaskularne bolesti,čak tri puta će češće biti bolesti kod njih, nego kod muškaraca, a pet puta češći karcinom pluća. Žene su na većem riziku jer nemaju gen koji će ih štititi.Zato imamo sve veći broj  infarkta kod žena pre 65 godine, uprao zbog pušenja”.

Povišeni krvni pritisak

“Nije stvar da pijete lekove za pritisak, već da taj pritisak bude normalan, odnosno gornji mora biti manji od 140, a donji manji od 90.Tada je ta terapija ispravna. Mora se naći optimanla terapija.Uzimanje lekova vas ne štiti  od inrakta ili šloga, svaki pacijent ima svoje lekove i svoju terapiju”.

Povišene vrednosti holesterola ili masnoće u krvi

“Mi smo imali primere ,da nam pacijent redovno uzima lekove za krvni pritisak , a da mu je holesterol oko 7 i on smatra da to ne treba lečiti.To je jednako opasno  kao povišen krvni pritisak . Veliki je strah od statinske terapije koji ide od needukovanih ljudi.Statini su na tržištu preko 20 godina i to su jedini lekovi koji preveniraju nastanak inarkta miokarda i šloga.Pored toga što smanjuju holesterol oni imaju efekat na zid krvnog suda,  usporavaju njegovo starenje  ili aterosklerozu.Sve ono što učini prisitak, stres, cigarete, statin na zidu krvnog suda uspe da koriguje i to su jedini lekovi koji su pokazali zaštitu od demencije.Jako je važna statinska terapija”,ocenjuje naša sagovornica.

Stres

“Ukoliko ima već oštećenja krvnog suda, stres može da inicira i infarkt i može da poveća sve loše vrednosti  koje mogu da dovedu i do krvarenja u mozgu. Onaj ko ima zaštićene krvne sudove sa lekovima, manje će  posledica imati. Treba hodati, voziti bicikl, jer koliko smo aktivni toliko su naši krvni sudovi zdravi”, poručuje doktorka  Gabrijela Stojković.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare