Na početku puta, mislio sam, put će biti dug.  A na kraju, shvatio sam:sve je samo krug. (Tin Ujević)

K R U G – priča o Leskovcu koga više nema

Nije više isto, ništa kao što je nekada bilo. Mnoge od nas nema više na ovom svetu. Nismo više u priči glavni junaci .Dobili smo epizodne uloge. Postajemo prošlost poistovećujući se sa sudbinom slonova koji se spremaju na svoje poslednje putovanje u dolini Bogova, na mesto odakle će ostavljeni, zadnji put gledati zalazak Sunca.
Foto FB: Predrag Stamenković

Kada krenete od stare glavne leskovačke pošte ulicom Niškom videćete prvu promenu u odnosu na vreme iz početka priče. Zgrada pošte je ostala ista, ali to je sada obična šalterska ekspozatura od nekoliko radnika u smeni. Glavna pošta je preseljena u zgradi pored železničke stanice. Ako idete levom stranom ulice, videćete da nema više nekada čuvene terzijsake radnje Leke terzije, ili kako su Aleksandra Stojanovića najstarijeg leskovčanina  znali. Leka je nedavno umro u 103 godini a gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović, Mesko, je dva puta donosio kao najstarijem Leskovčaninu, rođendansku tortu, za 101 i 102 rođendan.

Nema više ni stare leskovačke pekare koja je šesdesetih godina prošlog veka prvi put počela da snabdeva leskovčane hlebom, koji se kupovao na takozvane bonove. Hleb se razvozio konjskim kolima. U tom delu sada su načičkane prodavnice polovne robe ,,Sekend Hand“. Idući dalje prema leskovačkoj pijaci koji poneki stariji leskovčani još nazivaju ,,ženska pijaca“, gde su se pre dvadesetak godina održavali poznati leskovački vašari- panađuri, i gde je bilo srce kucavica ulice Niške, danas ne postoje više bakalnice Jordana Cekovačkog i Boška Stojanovića, gvožđara Karamalovih dućani Mite terzije i Toše bosanca,  pekaraTrajka Stojčinog, bakalnica Darke Dustabanke, i radnja Baje papudžije.

Ne postoji više kuća Jovana Diskića, prvog komunističkog predsednika opštine Leskovac. Nema više one stare Suve reke kakvu smo je sa ponosom i ljubavlju nosili u našim srcima.

Tamo gde je nekada bilo staro isušeno korito reke Veternice na kome se je nalazilo i fudbalsko igralište na peskovitom terenu, koji je tada bio jedinstven u celoj Srbiji, niklo je čitavo naselje, desetak zgrada u nizu sa dvadeset raznih lokala i prodavnica u prednjem delu zgrada koje su gledale na Nišku ulicu. Tu vam je sada sve “pod ruku”.. Tu su dve apoteke, dva ženska i muška frizerska salona, serviz za popravku TV i ostale elektronike, dve staklorezačke radnje, prodavnica bele tehnike, kockarnica, krojački salon, menjačnica, prodavnica vodoinstalacionog materijala i prodavnica stolarije i na kraju veternarska ambulanta za kućne ljubimce i prodavnica hrane za njih.

Na početku Belčug male ili ulice Pop Mićine ulice i dalje se nalazi stara, sada već trošna kuća Nikole i Pere Zakasotine. Ona je bila prva kuća, kada bi ulazili iz Niške ulice u Belčug malu. Tu još uvek živi njihov potomak, sin Pere zakasotine, Slobodan Stojanović, zvani “Čikoš“. Kada je nastajala ova „pisanija” imao je preko 80 godina, ali njegov izgled ne ostavlja takav utisak.

Odmah do kuće Pere Zaka sotine bile su kuće Ljube Pećanca i Gorče Dilili. Odavno su porušene i sada se tu nalazi pekara Đokiđ i kuća Baneta preciznog mehaničara koji jedini ima servis za sajle za automobile, za kočnice, za mehanizme koje pokreću spuštanje i podizanja stakla na automobilima. Nema više ni kuće Vlade šnajdera i njegove žene Zorke. Jedini njihov naslednik, sin Mihajlo koji se oženio hrvaticom u Puli, prodao je kuću i plac za 50 hiljada evra Dejanu, preduzimaču iz Vladičinog Hana koji je tu izgradio petospratnu zgradu sa dvadesetak stanova i sa parkingom za isti broj vozila.

Nema više ni kuća Tome i Ljiljane Burudžike i kuća Đoke Dojčinovića ,,Muske“. Prodata je i na to mesto izgrađena je trospratna zgrada u kojoj danas živi osam porodica. Kuća Jovice Dinčića Ciska je ostala ista a iza nje, na svom placu Zoran je izgradio još pre dvadeset godina dvospratnu porodičnu kuću u kojoj danas živi sa suprugom i sinom Markom.

Do njih su i dalje Mitrovići, Petar i Staniša Mitrović. Sinovi Blaška Sarača i Ljubice Marikine, Petar i Staniša su ugurali oko 80 godina. Nisu se ženili a nije se udala i mlađa sestra Gordana, sudija u penziji koja već prešla sedamdesetu godinu i koja živi u svom stanu u centru Leskovca. U dnu velikog placa pored stare kuće, napravili su ogromnu dvospratnu kuću od blizu 500 kvadrata. U njoj iako je, napunjena, novim nameštajem, niko ne živi tu . Desetak metara dalje prema drugom delu Pop Mićine ulice, tamo gde je bila kuća i plac Radeta Dugačkog podignuta je mala zgrada sa lokalom.

I u drugom delu Pop Mićine, u takozvane Drkine vrbe, nikle su nove i lepe kuće. Starosedeoca tu više i nema. Jedino mi se ponekad javi moj rođak, brat Đura Stanić, javni tužilac Višeg suda u Leskovcu , čiji su roditelji – otac Milutin i majka  Dicka ostavili dubok trag u mom životu kao dobri i plemeniti ljudi. Takvi dobri ljudi se jedino rađaju u Crnoj Travi.

(Nastaviće se)

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

10 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Perica
12.08.2025. 14:46

Znaci i tada su bili stari dobri politicki lopovi i dobri zanatski radnici

Zoran
12.08.2025. 16:53
Odgovor za  Perica

Perice,bilo ih je od vajkada i biće ih dokle je sveta i veka.Samo je pitanje:kome ćeš se carstvu prikloniti:carstvu nebeskom ili carstvu ovozemaljskom.Ja sam svoje izabrao.Polako se zatvara KRUG.Perice želim ti puno zdravlja,sreće i dug život.

Corbenko
13.08.2025. 10:08

U vetrovitom jutru vetrovite drzave za koju mnogi koji je neznaju kazu da je lepa i dobra dobijam tekst od prijatelja.Tekst o Leskovcu koga vise nema.Autor gadja tamo gde treba da gadja,pametan je on znam ja.Valjda su i neke druge generacije isto zalile za necim sto je vec proslo,za necim kako je bilo ranije, valjda..tako mi kazu da svi misle da je u njihovom detinjstvu i mladosti bilo lepse i bolje.
E sad kad rekoh da je pametan autor mislio sam na temu koju gadja, ja kako starim tako mi ta tema izaziva sve jacu bol,nesklad ,nezadovoljstvo i nemir.Autor se hvata istorije najdalje od perioda Diskic/ komunizam.Pozdravljam.Ja cu samo dodati jos raniji period iako ga neznam iz uzivo vizure vec iz mnogo procitanih tekstova sto dostupnih sto sakrivenih.
Od Poste desno preko reke ka glavnom gradskom trgu u sredini sa spomenikom borcu iz Velikog rata.Sa radnjama okolo trga,sa kafanama i 1000 privatnika.Tu se kolo igralo u cast rodjendana kralja Petra tog dana kada je Koca Popovic navodio bombardovanje Leskovca jer ga nisu mogli uzeti kao komunisti.Oslobodjen je vec bio od regularne vojske tj.cetnika.Narod je igrao i slavio oslobodjenje kad mu je onda gvozdje padalo britansko na glavu i ostalo je istorija.E da se vratimo na temu, ja kao putnik potencijalni kroz vreme mastam da se prosetam tim Leskovcem, pre 2.svetskog rata..e to je bio Leskovac, to je bila varos i carsija.Toga vise nema,nama su koreni poseceni i naravno postajemo slonovi polako svi.
A i autorova pisanija a i ova moja zraci mislim necim sa cime cu zavrsiti a to je tom Crnom Travom iz koje su dosli u tu Pop Micinu neki ljudi.Promucurni,prosti i neskolovani,obicni ali i jaki i izdrzljivi sa jakom kicmom.Stvorili nas iste takve,promucurne, obicne ali da podsecamo na njih.Slava im .Zahvalni Suvorecani.

Zoran Dinčić
13.08.2025. 12:02
Odgovor za  Corbenko

Poštujem tvoje vidjenje,,Corbenko ,,iz Suve reke.Za deo Leskovca od mosta desno preko reke ka glavnom gradskom trgu pre rata ,za zavezničko bombardovanje 1944, isto i ja mislim.Samo ja se tamo nisam rodio već u ,,Belčug malu,, i za mene je moja ulica a i Niška ulica oduvek za mene bila lepša od Knez Mihajlove.Moji su preživeli to bombardovanje 1944 većinom onog dela Leskovca koji ti pominješ.Naša stara turska kuća i sve kuće u Belčug mali ostale su netaknute.Dugo posle rata taj deo Leskovca nije se menjao.

Jadranka
13.08.2025. 17:18
Odgovor za  Zoran Dinčić

A gde je lebanski put i bojnicki gde su ludajci i civlacani o tome ne pisete ja sam sa Jovicom i Zoranom isla u osnovnu skolu pozdrav za njih a iz njihove ulice su Dragi radeo je u cistocu i njegova zena Melika i Sin Blagoja sad je tu ostao Daci Blagojev sin.

Zoran
14.08.2025. 09:20
Odgovor za  Jadranka

Zdravo Jadranka,drugarice iz osnovne škole,,Vase Pelagić,,.Drago mi je što si se javila na ovaj način.Još čuvam stare fotografije kod učitelja Bogoljuba Mitića a kasnije kod razredne Drage Nešić.Neznam da li bi te sada prepoznao…..mnogo je godina iza nas.Ja sam pisao o mojoj ulici i o kraju gde sam se rodio i gde i sada
sada živim.Ljude iz tvog kraja(lebanski i bojnički put)ne poznajem toliko da bi mogao da pišem o njima.Verovarno je Sava Dimitrijević pisao o njima.Veliki pozdrava za tebe i tvoju porodicu
Zoran Dinčić

Lepo u srcu
14.08.2025. 06:27

Ovaj potez moze da bude lep samo ljudima u srcu, inace je jedno padaliste i mora da je lepi tom Mihajlu u Puli, kad seta, kad dise… Daleko da je taj pekar bio prvi – Dice pekar je imao pekaru na Sirokoj carsiji pre ww2 i posle ww2. Dosadjivali su mu i proganhali ga pisle ww2 jer je privatnik, pa je zatvorio cim je uspeo da stekne uslov za penziju.

Zoran
14.08.2025. 19:15
Odgovor za  Lepo u srcu

U pravu ste.

SVEVLAD
14.08.2025. 11:00

Zasto preskociste Nisku ulicu i napisete koju rec o zaista starim leskovackim porodicama koje tu opstaju duze od 140godina i vise.
Spomeni Smejurije, Šmikine, Čokljini (Petrovići danasnji restoran Cap-Cap), odmah do njih Taščini (Ivanovici, ranije Kostići), Contini (Popovići), Djurdjijini, Socini, Dinetovi, Girići, Mlinarevi (današnji market Spin)…Sa leve strane gledano ka Belčug malu. Fok glefano sa desne strane imamo: Dinetovi (burekdžije), Rubanovi, Parazlijini, Kostaći…
I ta lokacija se ranije nazivala Taban mala.

Zoran
14.08.2025. 19:13
Odgovor za  SVEVLAD

SVEVLAD
U pravu ste.Ulica Niška je pored moje Beočug male(Pop Mićine)meni najdraža ulica i to sam više puta isticao.Tu se je stvarala istorija Leskovca sa svim tim ljudima i familijima koje ste pomenuli.O njima je posao Sava Dimitrijević. Ja sam pisao o ljudima da kojima sam živeo 70 godina i koje najbolje znam.Lićno znam sve te porod
ice po imenima i nadimcima ali ne dovoljno da bi pisao o njima. O njima treba pisati.ŽELIM VAM SVAKO DOBRO