Leskovčanka Vera Pešić balkanska Mata Hara

LESKOVAC – Otkrila je tajnu o paktu Hitlera i Staljina, Albance uvukla u četnički pokret. Četnici je hapse i zajedno s majkom Anđom ubijaju u zoru 1944. godine u blizini porodične vile. Ovo je priča o Veri Pešić, balkanskoj Mata Hari.

Romansirana biografija Leskovčanke i srpske špijunke Vere Pešić, kojoj je autor Nikola P. Ilić odenuo oreol heroine, postala je za kratko kratko vreme hit.

Knjiga „Vera Pešić u vrtlogu špijunaže“, zasnovana na autentičnim događajima, dokumentima i činjenicama, većim delom korišćenih iz arhiva ondašnje UDBE, prati dinamičan život četvorostrukog agenta najvišeg ranga Vere Pešić, koju su njeni savremenici upoređivali sa slavnijom plesačicom i kurtizanom Mata Harom.

feljton-Vera-Pesic„Na prikupljanju podataka počeo sam da radim odmah posle Drugog svetskog rata. Šest puta sam prerađivao rukopis. Hteo sam da to bude moje životno delo. Međutim, nisam očekivao ovoliko interesovanje. I sam sam iznenađen, tim pre, što su i neki beogradski režiseri zainteresovani za snimanje filma po mojoj knjizi“, kaže Ilić, istoričar i publicista koji iza sebe ima još dvadesetak knjiga slične tematike.

Zabranjena ljubav sa šefom Gestapoa

Život srpske Mate Hari jeste dostojan filma. Rođena je 5. januara 1919. godine u Leskovcu, kao jedino dete Angeline – Ane Radović, ćerke tadašnjeg predsednika opštine u Sijarinskoj banji i penzionisanog načelnika Leskovca Milana Pešića, rodom iz Gornjeg Milanovca.

Udala se sa 16, razvela sa 19, a agent Kontraobaveštajne službe Jugoslavije postala je sa 20 godina.

Kada je izučila zanat i šest stranih jezika, preko visokog diplomatskog društva ubacuje se u sam vrh obaveštajnih službi Nemačke, Francuske i Britanije, čiji se centar za Jugoslaviju i Balkan nalazio u Beogradu.

Ona je svetu otkrila tajnu o predstojećem paktu Hitlera i Staljina i planiranog nacističkog napada na Poljsku, ona je sprečila dizanje u vazduh nemačke agenture od strane britanskih obaveštajaca, zbog njenog hapšenja smenjen je tadašnji ministar unutrašnjih poslova, jedino je njoj uspelo da Albance uvuče u četnički pokret, njeno ime visoko se kotiralo u svim amabasadama i evropskim vladama.

Nikola ilicLepota, mladost, inteligencija, obrazovanje, mudrost, pohlepa, ali i ljubavne veštine bili su njena sredstva za rad. Napravila je, međutim, tipično žensku grešku – zaljubila se u Karla Lotara Krausa, šefa obaveštajne službe Gestapoa u Beogradu i početkom rata prešla u otvorenu kolaboraciju, zbog čega je britanska vlada za njom raspisala poternicu i nagradu.

DŽELAT POSTAO LJUBAVNIK

Početkom jeseni 1943. godine na putu između Sijarinske Banje i Medveđe zarobili su je četnici. Osuđena je na smrt, ali posle provedene noći u njenom šatoru, komandant major Đurić je oslobađa.

Postaju ljubavnici, a ona nastavlja svoj posao među četnicima.

Sedam meseci kasnije pobunjeni četnici se rešavaju na likvidaciju ljubavnika. Đurića hapse, a Veru, zajedno s majkom Anđom, ubijaju u zoru 18. maja 1944. godine u blizini njihove vile u Sijarinskoj Banji.

Srpska Mata Hara imala je u tom trenutku 25 godina, četiri meseca i tri dana.

Udba i Verine veze

„Životom i radom Vere Pešić bavili smo se dugo posle njene smrti, ne zbog nje, već zbog njenih razgranatih mreža. Imala je kontakte sa svima, sa strancima, sa četnicima i partizanima“, kaže Ilić, koji je i sam bio pripadnik te službe i koji je u svojoj knjizi do detalja ogolio tajni svet svetskih i domaćih špijuna i agentura.

Arhiva „Blica“ 2004. godine
Autor: Milica Ivanović

Film nije snimljen, napisana nova knjiga

Pojava knjige o Veri Pešić izazvala je te 2004. godine veliko interesovanje u zemlji i inostranstvu. Kao što i sam autor Nikola Ilić kaže, bilo je zainteresovanih za snimanje filma, ali se dalje od toga nije otišlo.

Ilić je u međuvremnu napisao drugu knjigu o Veri Pešić sa radnim naslovom „Balkanska špijunka Vera Pešić“, koja još nije štampana.

Autor u izjavi za Jugmediu kaže da je otrkio i njene spisatljeske spobnosti.

„Vera Pešić je za vreme rata izdala „Srpsku čitanku“ u 50.000 primeraka i „Srpski kalendar“ , a do 1940. godine objavila je dvadesetak priča. Njen dnevnik, 1956. godine štampan u Čikagu, otrkiva i Veru Pešić političkog analitičara i snažnog kritičara nemačkih vlasti zbog okrutnog postupanja prema Srbima“, objašnjava Ilić.

(Kraj)mil

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Vlada
10.03.2015. 14:00

Ilic je komunisticki propagator i time se bavi vec decenijama.Bolje bi bilo da govori o zlocinima komunista o kojima mnogo zna jer je bio ucesnik i savremenik u to vreme svih crvenih pogroma.Ako o tome bude pisao ostace zapamcen po necemu,pokajnickom i vrednom za istoriju.Sve ostalo je unosenje smutnje.