Reditelji na festivalu LIFFE o hiperprodukciji domaćih serija: Da li Srbija ima veću produkciju serija od Netflixa?

Petog dana 16. Leskovačkog internacionalnog festivala filmske režije LIFFE, održana je konferencija reditelja, scenarista i direktora fotografije. Na prvoj konferenciji govorio je reditelj Uroš Tomić koji je, zajedno sa Jelenom Gavrilović, nagrađen za režiju serije „Kljun“.

Podsetimo, festival je ove godine doneo uzbudljive novine, a jedna od njih je bio novi segment- izbor najboljih reditelja TV serija. Nagrade su dodeljene u dve kategorije: Nagrada Najbolja Režija u kategoriji Dramske serije – Pojedinačna epizoda dodeljena je upravo tandemu Tomić-Gavrilović za osmu epizodu prve sezone serije ,,Kjun’’, a Nagrada za najbolju režiju serije u kategoriji Mini serije dodeljena je Daliboru Mataniću za seriju ,,Područje bez signala’’. U konkurenciji je bilo 10 mini serija i 21 pojedinačna epizoda dramske serije iz celog regiona. Strukovni Žiri sačinjen od eminetnih reditelja iz celog regiona u velikom broju se odazvao i učestvovao u izboru. U konkurenciji je bila ukupno 31 dramska serija iz regiona, premijerno prikazana u periodu od januara 2021. do juna 2023. godine.

Selektorka obe kategorije bila je Darja Bajić-Božović koja je na početku festivala naglasila značaj valorizacije u doba hiperprodukcije (serijskog) sadržaja.

Tomić je govorio o seriji i kako je tekao proces nastanka:

„Serija je zapravo došla do mene i Jelene preko Biljane Prvanović i Srđana Dragojevića koji su bili producenti. Oni su radili projekat i zvali su nas da režiramo, zajedno smo uradili na tom scenariju i svima nam se dopalo to što radimo, jer je imao elemente misterije i horora“.

Otkrio je da im je najzanimljiviji trenutak bio to što glavna junakinja ima moć da predviđa situacije kroz snove i što je zapravo žena glavni lik. Govorio je i zašto je baš epizoda za koju je nagrađen posebna:

„Ova epizoda je mnogo drugačija od ostalih, drugačije je snimljena, igraju i deca u njoj. Interesantna je cela serija, ali ovo je nešto najzanimljivije, kao da je mali film za sebe“, zaključuje.

Tomić je napomenuo da se snima sve više serija u poslednje vreme u odnosu na filmove i prisetio se trenutka kada je bio na jednom filmskom festivalu gde je saznao za statistiku da Srbija ima veću produkciju serija od Netflixa u tom momentu.

„Ko stigne da pogleda sve te serije? Ponavljaju se, liče malo jedna na drugu… Previše je kriminalističkih serija i sve imaju slične zaplete“, rekao je.

Takođe, najavio je novu seriju „Poseta“ koja će se emitovati od oktobra.

Na drugoj konferenciji, govornik je bio Nick Pinkerton, scenarista filma „Slatki istok“, koji je bio prikazan u bioskopu Leskovačkog kulturnog centra u okviru programa Divlji film, a ranije i na filmskom festivalu u Kanu.

Sa Pinkertonom su razgovarali i selektori programa Divlji film, Marko Sopić i Uroš Tomić.

„Na prvom festivalu u Kanu su se svi smejali, njima je film bio kao komedija za razliku od publike ovde, gde ona nije tako reagovala. Mislim da je to dobro zato što ovo zapravo ovaj film i nije komedija. Možda su ga i drugačije razumeli zbog jezičkih razlika“, zaključio je.

Selektori festivala podelili su sa prisutnima zanimljivo iskustvo kada su bili u Kanu na filmskom festivalu,i kontaktirali ekipu filma „Slatki istok“ da učestvuje na LIFFE-u i pomenuli nagradu Dušan Makavejev, na šta su oni sa oduševljenjem istakli da žele da budu deo tog programa programu i da su veliki obožavaoci ovog velikog reditelja, scenariste i pisca.

Na trećoj konferenciji prisustvovali su Milan Nikodijević, reditelj, i Jovan Milinov, direktor fotografije dokumentarnog filma „Zima jednog proleća“, koji je bio prikazan u Narodnom pozorištu u Leskovcu, dok je na četvrtoj konferenciji prisustvovala mlada rediteljka filma „Ovuda će proći put“, Nina Ognjanović.

 

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Nepristojna kultura
19.09.2023. 11:59

Onog dana sam video sa kacketom gosta kod iste Ivane, takodje u bermudama, nadam se ne istim.
Nisam zamerio, a skrenulo mi paznju. Sada s nevericom gledam u vec naviku, da predstavnici i stvaraoci kulture ne mare za kodeks oblacenja. S druge strane, uvedeni kodeks zbog cijeg vas nepostovanja nece pustiti da udjete u zgradu MUP-a, ministarstva, xgrafu opstine, javnog preduzeca, vuce osnove iz definicije kulture oblacenja. Ne znam da li bi nas pustili u Talijin hram u bermudama, ali ne bih iskusavao srecu. Samo iskusavam kulturu. Je li u redu ne mariti za odecu u ovakvim prilikama? Ima li razlike u duzini dopustenih nogavica kao sto su pantalone, kapri, bermude, sorts, kupace gace, donji ves? Molim strucnije da mi pomognu.