Da je u zemljište potrebno neprestano ulagati kako bi se njegova plodnost održala i povećala, poljoprivrednici u vranjskom kraju to dobro znaju. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da sve što se iz zemljišta iznese prinosom mora da se vrati đubrivom. Otuda većina njih odlazi u laboratoriju vranjske Poljoprivredno savetodavne i stručne službe da uradi  agrohemijsku analizu zemljišta na kome želi da gaji određenu kulturu.

Marija Janjić, diplomirani inženjer poljoprivrede i stučni saradnik za laobratorijska istraživanja, ističe da poljoprivredni proizvođači koji primenu mineralnih đubriva obavljaju na osnovu analize zemljiša imaju neuporedivo bolju polaznu osnovu za dobijanje visokih i stabilnih prinosa.

Stalnim korišćenjem zemljišta plodnost se menja

„Ovakva analiza zemljišta poljoprivrednicima omogućava da se gajenim biljkama obezbedi baš ono što im nedostaje i da se efikasno primenjuju organska ili mineralna đubriva. Stalnim, a pogotovo intenzivnim korišćenjem zemljišta njegova plodnost se menja i uglavnom smanjuje zbog iznošenja prinosom biljaka i različitih gubitaka biljnih hraniva, zakišeljavanja i smanjenja organskih materija. Agrohemijska analiza osnovnih parametara plodnosti zemljišta nam pokazuje u kojoj količini se N,P, K nalaze u zemljištu kao i procenat CaCO3 odnosno karbonata. Pored ovih parametara analizom utvrđujemo još i reakciju zemljišta i to aktivnu i supstitucionu kiselost. Budući da zemljište predstavlja osnovu poljoprivredne proizvodnje očuvanje njegove plodnosti je dužnost svakog proizvođača. Naša laboratorija nastoji da na osnovu objektivnih pokazatelja kontrole utvrdi plodnost zemljišta kako bi se na osnovu rezultata odredile količine đubriva i drugi agromeliorativni zahtevi prilikom uzgoja određene poljoprivredne kulture“, priča Janjićeva.

Za registrovane proizvođače analiza zemljišta besplatna

Ona dodaje da se uzorkovnje zemljišta obavlja na kraju ili početku vegetacije i obavezno pre podizanja višegodišnjih zasada. Uzorak za analizu se nikako ne uzima posle unošenja đubriva. Dubina uzorkovanja zemljišta zavisi od zasada, pa se tako za ratarsku i povrtarsku proizvodnju uzorkuje  od 0 – 30 cm, a za voćarsko – vinogrdarsku  od 0 – 30 i 30 do 60 cm. Sa parcele do 5 ha potrebno je uzeti 15 – 25 pojedinačnih uzoraka čijim mešanjem dobijamo jedan prosečan uzorak za analizu.Uzorkovanje se može vršiti ašovom ili sondom.

Zaposlene u vranjskoj Poljoprivredno savetodvnoj i stručnoj službi pogotovo raduje činjenica što su poljoprivredni proizvođači zainteresovani za agrohemijsku analizu zemljišta i što se pridržavaju saveta za đubrenje koje dobijaju od savetodavaca. Služba u dogovoru sa poljoprivrednim proizvođačima svake četvrte godine obilazi gazdinstva i radi uzorkovanje zemljišta. Za registovana poljoprivredna gazdistva analiza zemljišta je besplatana.