SVETINJA Identitet deteta u medijima se nikako ne sme otkriti (VIDEO)

Čitaoci internet portala, ali i pisanih i elektronskih medija nikako ne smeju da saznaju identitet deteta koje je doživelo bilo koji vid nasilja, a deca mogu javno da se fotografišu samo u slučaju javnih priredbi, a u drugim situacijama deca mogu da se snimaju, fotografišu ili da se od njih uzme izjava samo uz pisani pristanak roditelja ili njihovih staratelja, zaključak je na danas održanom seminaru o pravima dece na onlajn medijima koji je organizovao Centar za edukaciju i razvoj Leskovac.

Seminar je organizovan za novinare iz Leskovca, Lebana, Niša i Meveđe, a o ovim temama govorili su Dragan Milić, advokat za medijsko pravo iz Beograda Gordana Anđelković, specijalni pedagog za decu i omladinu u Centru za socijalni rad, kao i urednica portala Jugmedia Milica Ivanović.

„Na vama je da pronađete način i metod kako ćete spakovati priču da bude u interesu javnosti, malog deteta i njegovih roditelja. Maloletnika ne smete učiniti prepoznatljivim u informaciji koja može da povredi njegovo pravi ili interes. Zakon se ne bavi time da li smeju da se stave ili ne inicijali, fotografija ili ne. On samo kaže da ga ne smete učiniti prepoznatljivim.  Po meni, pogotovo za medije na lokalu, inicijali mogu da učine dete prepozantljivim , škola, razred. Ako je to Beograd sa 3 miliona stanovnika, verujem da sud ne bi odlučio da je dete prepoznato, ali inicijali u kombinaciji sa školom su definitivno opasan način izveštavanja i mogu ostaviti posledice na to dete. Da li je vredelo zbog 2000, 3000 poseta ili 450, 600 primeraka štampanih medija promeniti život nekome jer na malu decu te stvari ostavljaju posledice, na njihovu porodicu , to je na vama da procenite“, ocenio je Milić.

On je kazao da ne postoji poseban zakon i posebna pravila za zaštitu dece na onlajn medijima, ali je naveo niz zakona, konvencija i novinarski kodeks koji novinari moraju da poštuju prilikom izveštavanja o ovoj ranjivoj grupi.

U tom smislu naveo je pravo na privatnost, izvorno ljudsko pravo, zatim, Evropske  konvencije o ljudskim pravima i četiri srpska zakona u kojima se, doduše, skromno pominju prava maloletnika.

„Još u Platonovim i Aristotelovim učenjima razdvojen je privatni i javni život. Uvek je postojala ta imaginarna, kontroverzna granica između privatnog i javnog. Granica koja nije javno povučena  se u svakom konkretnom  slučaju mora pronaći i vi kao novinari u svakom konkretnom slučaju morate da je prepoznate, dokle smete da idete, a kada tu granicu ne smete da pređete“, kazao je.

Milić je govorio i o autorskom pravu na insistiranje novinara

„Po članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. godine svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života i prepiske. 1950. godine to je bilo sve što je obuhvatalo pravo na privatnost. U isto vreme, Konvencija je u istom dokumentu predvidela i član 10 koji kaže da postoji  pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, prenošenja informacija i ideja, bez obzira na granice. Odmah vam je jasno da postoji sukob između člana 8 i člana 10 istog dokumenta. S jedne strane imamo pravo na privatnost, član 8, s druge strane javni interes pravo na izveštavanje i pravo da budete informisani  iz člana 10. Na vama je da pronađete granicu gde prestaje jedno pravo, a počinje drugo. U konkretnom slučaju da vidite tas koji preteče, da li je to pravo na privatnost ili je javni interes da se ta informacija zna.  Naravno kada su maloletnici u pitanju, pravo na privatnost ima veći značaj od javnog interesa, naravno kada su u pitanju izabrani funkcioneri javni interes preteže ali i to ima svoje granice i ne sme zadirati u privatni život, ono što nema veze sa vršenjem njihove funkcije“, objasnio je Milić.

Što se srpskih zakona tiče koji štite i maloletnike, on je naveo Zakon o javnom informisanju i medijima, Zakon o elektronskim medijima, Zakon o maloletnim izvršiocima krivičnih dela i Zakon na pravo o zaboravu.

Zakon o javnom informisanju u članu 77 predviđa da u cilju zaštite slobodnog razvoja ličnosti maloletnika posebno se vodi računa da sadržaj medija i način distribucije medija ne naškode moralnom, intelektualnom razvoju maloletnika. Jedna  opšte postavljena odredba jer se ni od zakona ni od akata ne može očekivati da predvide svaku situaciju u praksi. I negde je zakonodavac namerno ostavio odgovornost na vama da konkretnu situaciju tumačite u vezi sa ovim članom. Ukoliko dođe do sudskog spora, sud je taj koji će odlučiti da li ste vodili računa o svemu ovome kada ste izveštavali o maloletnicima. Znači, na neki način, zakonodavac  je odgovornost prebacio direktno na vas. Sve u nameri da zaštiti integritet i ličnost maloletnog lica“.

Isti zakon u sledećem članu reguliše i objavljivanje pornografskog materijala koji ne sme biti dostupan deci, a koga se mediji uglavnom ne pridržavaju.

„Zakon o javnom informisanju  i medijima, koji sada prezentujem, stupa na snagu u avgustu ove godine. On bolje štiti interese dece i maloletnika i vrlo brzo ćete biti u prilici da poštujete i njega kada izveštavate o takvim kategorijama ličnosti. Isti zakon navodi da je obrada zakonita ako dete ima najmanje 16 godina. Šta znači obrada podataka? Između ostalog objavljivanje podataka o ličnosti. Deca su sve kategorije mlađe od 16 godina i za objavljivanje bilo kakvih podataka saglasnost daje roditelj ili vršilac staranja.  Saglasnost isključivo pismenu i nemojte slučajno da snimate razgovor ako prethodno niste upozorili sagovornika. Jer takav dokaz neće biti dokaz u postupku“.

Posebne kategorije podataka i u načelu su zabranjenje. Rasno ili etičko poreklo, političko opredeljenje, verska ili filozofska ubeđenja, pripadnost sindikatu, geometrijski podaci, zdravstveno stanje, seksualni život i seksualna orijetacija. Sve što potpada pod ove kategorije ne mogu se objavljivati.

Sledeći član navodi da se ne sme na način dostupan maloletnicima izlagati pornografski sadržaj u medijima, a to pravilo važi i za onlajn medije, koji kao i ostali mediji moraju na video materijalu na youtube i na web stranici staviti upozorenje da sadžaj nije za maloletnike.

„Na pornografski i video medijske sadržaje se preminjuju posebni zakoni, ali ja se ne sećam da je neko u poslednje vreme od tabloida upozorio na naslovnoj strani da sadržaj nije za malolentike. Mislim da generalno  svi moramo da zauzmemo stav kako se deca razvijaju  kada su u pitanju ovakve stvari i kako će njihovo vaspitanje biti i kakvu će ličnost imati. Postoje instrumenti kojima država i Regulatorno telo mogu da se bore i protiv tih stvari, ali kao što i sami znate to ne funkcioniše u praksi“.

Kada je reč o Zakonu o maloletnim  izvršiocima krivičnih dela, Milić je objanio da on podjednako štiti i žrtvu i dete koje je izvršilo naselje.

„ Kada izveštavate o sudskom postupku koji se vodi protiv maloletnika, imajte na umu 2 kategorije – osumnjičeni maloletnici izvršioci dela, i žrtve, ošetećeni. Kako vodite računa o jednima, tako morate da vodite računa i o drugima. Zakon njih ne razdvaja u tom smislu. Pored toga, javnost je isključena i ne možete da izveštavate bez dozvole suda. Ukoliko želite da izvestite javnost potrebno je obratiti se sudiji i onda će sudija tražiti autorizaciju teksta, kako i na koji način će biti objavljeno u cilju zaštite ličnosti. Objaviti samo onaj deo odluke za koje postoji odobrenje, ali ni u tom slučaju ne ime maloletnika. I ako vam sudija dozvoli, čak ni tada ni ime ni inicijali, jer se vrlo lako može i na osnovu inicijala utvrditi, otkriti identitet maloletnog lica. Tačne granice nema, jasnog pravila nema u svakom konkretnom računu morate voditi računa“.

Ukoliko se povredi zakon, odnosno, objavi podatak ličnosti deteta, može se voditi postupak pred Višim sudom.

„Kršite nekoliko zakona time što ste objavili lične podatke o nekome detetu. Možete biti u velikom problemu, a kazne su velike“, zaključio je Milić.

On je govorio i o pravu na zaborav, a ono se odnosi na ličnosti koje su nekada učinile nešto nedostojno i kažnjene, a danas su ta dela nebitna ili se osoba povukla iz javnog života. U tom kontekstu posebno je naglasio da roditelj čije je dete mlađe od 16 godina ima pravo da traži da se medijski sadržaj obriše, a novinarima je savetovao da to odmah urade, bez rasprave.

Dragan Milić je govorio i o zlostavljanju dece na društvenim mrežama, gde je praksa da se detetu nadoknadi duševni bol putem isplate novčane nadoknade.

Odgovarajući na pitanja novinara kako postupiti u slučaju kada deteta više nema koje je stradalo iz bilo kojih razloga, on je naveo da Zakon o zaštiti lica ne sadrži odredbe o preminulim osobama, ali da je pravo na pijetet ustanovljeno Zakonom o medijima i informisanja.

„Ta osoba ne može da doživi duševnu bol, ali njegovi zakonski naslednici imaju pravo da se bore za njegov pijetet. Posebno kada su maloletnici u pitanju da i posmrtno ne ugrozite njegov pijetet. Nisam siguran da njegovi inicijali jesu opasni u tom smislu jer su kriterijumi labaviji, ali uzrdžite se fotografija, posebno fotografija sa lice mesta.“, istakao je.

Policijsko saopštenje nije nikakva garancija na sudu ako su u njemu izneti netačni podaci o maloletniku. Kodeks novinara Srbije u 7. glavi, tačka tri kaže da čak u saopštenjima kršite kodeks ako se iznose detalji lični, a u tom slučaju osudiće vas novinarski Sud časti

Gordana Anđelković je najpre izrazila zadovoljstvo što su sami novinari pokrenuli ovu goruću temu, slažući se sa Milićem da se nikako ne sme obelodaniti indetitet deteta u medijima koje je pretrpelo neki vid nasilja.

„Mora da se vodi računa o zaštiti dostojanstva svake osobe u ovom slučaju o tragediji jedne porodice, da imamo empatiju za njegove roditelje. Vi morate da imate vesti i pišite o javnim događajima, ali ne da etiketirate. Nije najbitnija škola, ime i prezime, morate da skrenete pažnju javnosti na negativne pojave. Više da se bavite kritičnim pristupom da se te pojave ne dešavaju i šta društvo da čini da se to više ne dešava, da od konkretnog događaja dođete do opšteg cilja. Ispada da smo toliko negativno društvo, ima i negativnosti ali većina živi u jednom normalnom kulturološkom društvu“, rekla je.

Ona je bila mišljenja da novinari trebaju da kreiraju  normalan društveni kontekst u kome će deca živeti.

„Da pišete diskretno o pojavama, ali da vidimo zašto se one dešavaju, koje su instutucije odgovorne, da se razvijaju programi za zaštitu dece“, naglasila je.

„Radeći svakodnevno sa decom žrtvama nasilja, zlostavljena, zanemarivana, oštećena u sudskim postpcima, navešću primer gde je devojčica bila seksuano zlostavljana, svaki put traumatizovana prilikom davanja izjava u policiji, Centru,  kod suda i nikako da stvori psihičku stabinost. Rekla mi je da joj sve to teško, uznemirujuće, ali da je najviše pogodilo to kada je izašao novinski članak, To je tema o kojoj pričamo. Moramo da budemo svesni da su deca ranjiva, da budemo obazriviji, nikakav javni interes ne može biti veći od deteta koje je već istraumirano da ponovo bude sigmatizirano i etiketirano. Može doći do depresije, anksioznosti, do ozbiljnih psihičkih posledica i nikako da dete preboli tu traumu“, navela je primer Gordana Anđečlković.

Novinar Milica Ivanović govorila je o projektu „Piši, ne diskriminiši“ i o razlozima zbog kojih je odlučeno da se prvi put na jugu Srbije govori o pravima dece na onlajn medijima, budući da su i sami novinari često u dilemi kako postupiti i šta objaviti u situacijama kada pred sobom imate slučaj zlostavljenog deteta.

 

Seminar o pravima dece na onlajn medijima „Piši, ne diskriminiši“ sufinansiran je od strane Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije. Sadržaj diskusija i stvova nužno ne odražavaju stavove donatora

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare