U Zaplanju krenula nova sezona proizvodnje ćumura

U opštini Gadžin Han tradicija proizvodnje ćumura duga je više od jednog veka, ali se ovim teškim poslom bavi sve manje ljudi jer je i u zaplanjskim selima sve manje stanovnika.

NIŠ,GADŽIN HAN – Posle zimske pauze zaplanjske ćumurdžije ponovo su ovih dana počele su da pale vatre vojim ćumuranama.

U opštini Gadžin Han tradicija proizvodnje ćumura duga je više od jednog veka, ali se ovim teškim poslom bavi sve manje ljudi jer je i u zaplanjskim selima sve manje stanovnika.

Zaplanje je 60-tih godina prošlog veka imalo bezmalo 24.000 ljudi, a sada svega 8.300. Stanovništvo je uglavnom staro, pošto su se mladi u potrazi za poslom i boljim životom odselili u Niš, Beograd i druge veće gradove u Srbiji.
Među malobrojnim žiteljima ovoj kraja koji se još bave proizvodnjom ćumura nalaze se i braća Slobodan (72) i Dragan Krstić (62) iz Donjeg Dušnika.

Krstići proizvode ćumur punih deset godina i važe za jedne od najozbiljnijih ćumurdžija. Ovim poslom počeli su da se bave nakon što je mlađi brat ostao bez posla u ovdašnjem odmaralištu „Trem“.

„Od nečega je moralo da se živi, a komšija iz sela je već proizvodio ćumur i nagovorio nas je da i mi to počnemo da radimo. Radili smo u početku sa malom improvizovanom ćumuranom, sada imamo veliku ozidanu ćumuranu u koju staje 15 kubika drveta“, kaže Dragan.

Prema njegovim rečima u čitavom Zaplanju ćumurane se sada mogu izbojati na prstima jedne ruke. Proizvođači su mahom stariji ljudi koji su ovaj zanat naučili od svojih predaka.

„Posao je izuzetno težak, od njega je teži samo rudarski posao. Potrebno je najmanje 15 dana za proizvodnju ćumura, s tim što sedam dana traje priprema drveta, a sedam dana drvo gori u ćumurani“, objašnjava Dragan.
Kako ističu Krstiću najteži deo posla je seča šume i priprema drveta za „zidanje“ ćumurane, ali je sama proizvodnja ćumura mnogo odgovornija i rizičnija.

„Nakon paljenja drveta u ćumurani, narednih sedam dana vatra mora da se proverava na svakih sat i po. U ćumurani mora da ima taman toliko vazduha da bi vatra tinjala, jer ukoliko se razbukti, nema pomoći, od ćumura ostane samo pepeo“, kaže Dragan.
Dok ćumurana gori, objašnjava Slobodan, ćumurdžije se ne odvajaju od nje, pored nje žive, jedu i spavaju.
Prema njegovim rečima ćumurdžije izbegavaju da pale ćumurane tokom zime, ali i ostalih dana kada pada kiša i duva vetar jer se zbog hladnog vazduha od iste količine drveta dobije manje ćumura i on bude lošijeg kvaliteta.

„Priprema kvalitetnog „tvrdog“ drveta za ćumuranu je najteži deo posla, ali je pakovanje ćumura najprljaviji. Kada se čitav posao završi i ćumur bude zapakovan u džakove, ćumuraši se ne vide od čaći“, kaže Slobodan.
Krstići ističu da njima, kao i ostalim ćumurdžijama iz Zaplanja prodaja ćumura ne predstavlja problem jer vlasnici kafana i restorana u Nišu traže kvalitetan ćumur za proizvodnju roštilja. Problem je međutim, kažu oni, da se naplati ono što je teškom mukom proizvedeno.

Krstići objašnjavaju da proizvodnja ćumura nije posao od koga čovek može da se obogati, čak ni da pristojno živi. Zarada je dovoljna tek toliko da se preživi. Od posla koji traje punih 15 dana i tokom kojeg se proizvede 150 džakova ćumura, ćumurdžijama ostane tek 20.000 dinara.
(Kraj)Mia

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare