Ako postoji mesto u Srbiji gde su žene odavno prestale da budu „slabiji pol“, onda je to Vladičin Han – mala varoš pod najlepšim mostom na auto-putu Beograd–Makedonija, a velika po tome koliko je ženska energija tamo vidljiva, glasna i stabilna.
U Hanu su žene direktorke, načelnice, rukovoditeljke odeljenja, profesorke, liderke projekata, pa čak i stub lokalne vlasti. Predsednica Skupštine, koja već 13 godina drži čekić, žena je. Njena zamenica – takođe žena. U skupštinskim klupama: pola-pola, pa se čovek zapita da li je ovde ravnopravnost standard pre nego što je postala tema.
U školstvu – opet ravnoteža, 50:50 na direktorskim funkcijama. U lokalnoj administraciji – žene u prvom planu, mnoge već po tri mandata, što znači da ih narod i zna i priznaje.
Žene ovde nisu glasne, ali su odgovorne i ambiciozne.
„Nemam utisak da se u Vladičinom Hanu dovodi u pitanje rodna ravnopravnost. Ima nas svuda, na različitim odgovornim funkcijama. Žene ovde nisu glasne, ali su odgovorne i ambiciozne i svoj posao rade suptilno, ali veoma odgovorno. Osvajamo stepenik po stepenik.
Sa našim opštinskim funkcionerima razgovaramo ravnopravno, dostojanstveno, i ni jednog trenutka se ne osećam kao slabiji pol. S druge strane, postoji veliko uvažavanje predsednika opštine Gorana Mladenovića i njegovih muških saradnika prema onome što mi žene radimo“, kaže Vesna Stojković, koja očekuje četvrti mandat na čelu JP „Vodovod“.
Istina, nikada nijedna žena nije bila predsednica opštine, ali kako Han ide, možda ćemo uskoro govoriti o fenomenu u kome muškarci postaju „nekadašnji većinski pol“.
“Kako stvari stoje, bojim se da ćemo mi uskoro zatražiti poštovanje zakona o rodnoj ravnopravnosti”, kaže u šali jedan od opštinskih funkcionera, ali naknadno kaže da mu se ne pominje ime.
Predsednik opštine i njegov zamenik drže muški front, ali sve oko njih – strateške pozicije, administracija, ustanove – nose žene, smireno i samouvereno, kao da je to oduvek bilo tako.
A kako to izgleda iznutra – najbolje govore same Hančanke.
„Nisam imala ambiciju da budem direktorka PU ‘Pčelica’, jer sam sasvim bila zadovoljna poslom vaspitačice. Međutim, predlog je stigao iz opštine. Neko je, verovatno, pratio moj rad. Malo sam bila zatečena, ali sam prihvatila.
Posao jeste odgovoran, jer se radi sa decom, ali sam se uz pomoć tima dobro snašla – bar mislim da jesam. A svim mladim ženama poručujem da ne budu stidljive kao ja, već da iz sebe izvuku hrabrost, znanje i ambiciju i konkurišu za odgovorne funkcije“, poručuje direktorka Slavica Pešić.
Han, dakle, nije samo geografski tačka pod mostom – on je zanimljiv primer mesta gde se odnos moći menja tiho, gotovo neprimetno, ali temeljno.
Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vladičin Han. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!



















Za pravu ravnopravnost ,neka te politicarke rade nesto konkretno ,da zidaju ili rade kao vodoinstalateri !
Pogledajmo rezultate u dužem vremenskom nizu. Evo uporedite period od popisa do popisa stanovništva. Posmatrano po rodnoj pripadnosti, šta je uradjeno na čelnim pozicijama ali i sagledano u kontekstuprvog dvojca i ostalih rukovodećih mesta. To bi bilo interesantno videti a još više bi se video položaj žena kada bi se pokažao i njihov udeo u vlasničkoj strukturi najznačajnijih privrednih subjekata u toj opštini.