Pre 80 godina Vlada Ilić i Dragiša Cvetković otvorili su Polikliniku za kožne i venerične bolesti

Kako su Vlasotinčani gradili Beograd

Na današnji dan, pre tačno 80 godina, 15. marta 1938. Beograd je dobio Polikliniku za kožne i venerične bolesti, a najzaslužniji za izgradnju ove zdravstvene ustanove bili su gradonačelnik srpke prestonice Vlada Ilić, rodom iz Vlasotinca, i Dragiša Cvetković, ministar socijalne politike i narodnog zdravlja, po ocu poreklom iz vlasotinačkog sela Dadince.

Beograd je posle Prvog svetskog rata dobio neke nove izazove sa kojima je trebalo da se izbori kao što je naglo širenje veneričnih oboljenja. Rat izazvao ogromna pomeranja stanovništva na planeti koja su nezapamćena u dotadašnjoj istoriji. Kroz Srbiju su prošle prvo brojne okupatorske, potom savezničke vojske, a pojedine srpske izbeglice, zarobljenici i vojnici tumarajući prostranstvima Evrope, Azije i Afrike bili su izloženi različitim oboljenjima.

Sve je to ostavilo traga na prestonicu, koja je od grada na granici, postala centar nekoliko puta veće države i kao takva privlačna za nove žitelje.

Čak oko 80% obolelih inficirano je putem prostitucije

U takvim okolnostima, tek 10 godina posle rata, nastaje Ambulanta za kožne i venerične bolesti koja nije imala ni najpotrebnije lekove, špriceve i igle. Više puta menjala je lokaciju zbog nehigijenskih uslova, a jedini lekar u to vreme bio je dr Jovan Spasojević.

Situacija se menja nabolje od 1935. godine, kada Vlada Ilić postaje gradonačelnik, da bi se 8. marta 1938. ambulanta preselila u novu zgradu pod imenom Gradska poliklinika za kožne i venerične bolesti, građenu po projektu arhitekte Mihajla Popovića.

Govor prilikom otvaranja Poliklinikе održao je dr Jovan Mijušković: „Građena je u sopstvenoj režiji, po intencijama sanitetskog odbora i uz saradnju opštinskih lekara kožno-venerične ambulante, koji su rukovođeni poznatom štednjom predsednika Beogradske opštine g. Vlade Ilića, da se namenjeni novac što racionalnije iskoristi, a da se postigne što bolji rezultat “.

Jedan Mijuškovićev podatak o broju zaraženih, naročito od sifilisa, ilustruje neophodnost prve Poliklinike u Jugoslaviji: „Broj poseta u veneričnoj ambulanti 1928. god. iznosio je 30 mesečno, a danas taj broj se penje na 4000 slučajeva mesečno”.

U maju 1938. na Medicinskom fakultetu u Beogradu boravio je francuski naučnik prof. dr Potrije, koji nije krio zadovoljstvo kada je posetio Polikliniku:

Uređenje Gradske poliklinike za kožne i venerične bolesti tako je savršeno i moderno, da ja nisam uopšte video na sličan način ovako uređenu ustanovu za ovu granu medicine. Iznenađen sam što je prva gradska ustanova za kožne i venerične bolesti podignuta u Beogradu. Naročito je pohvalno da je Poliklinika podignuta zaslugom samog predsednika Opštine, za koga sam čuo da pravilno shvata važnost higijenskih ustanova, a ova zgrada i rad u njoj najbolje to potvrđuju “.

Takođe u vreme gradonačelnika Vlade Ilića i ministra Dragiše Cvetkovića dečja smrtnost u prestonici je prepolovljena.

Nepuna dva meseca posle otvaranja Polikinike, Beograd će dobiti Dečji dom u Zvečanskoj ulici. Tada je započeta izgradnja Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, koja će biti završena 1940. godine, kada se Ilić već povukao sa mesta gradonačelnika, ali Dragiša Cvetković je bio premijer Kraljevine Jugoslavije.

U pomenutim zdravstvenim ustanovama i dan-danas se leče ljudi iz cele Srbije i susednih država, ali retko ko zna kako su i kada su nastale.

 

 

 

 

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

3 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Cujte Srbi
15.03.2018. 14:59

Hvala redakciji na tekstu koji nam donosi nova saznanja o vrednim,obrazovanim i humanim ljudima poreklom sa JUGA SRBIJE.Vi ste takodje ranije pisali o g.Vladi Ilicu,koji je i proglasen za najboljeg i najmodernijeg gradonacelnika Beograda.Njegov rad i rad drugih ljudi/za sada ,,stidljuvo,, o njima?/koji su iz nasih krajeva POKAZUJE da i Jug Srbije raspolaze sa umnim ljudima vrednim svakog iskusenja.Zasto nije tako?

Росуљka
19.03.2018. 16:59

Хуманост треба показати увек и свуда…. Да ли је Влада Илић био хуман према Српском војнику у Првом светском рату, коме је продавао опанке и брашно….. Да ли су сви опанци били од коже или је било и од картона и да ли је у брашну било ситног песка (да би џакови били тежи)…. Како је Влада Илић постао градоначелник Београда…. од народа на изборима или
нечијим указом……

Dozvoljeno pljuvanje..
20.03.2018. 18:42
Odgovor za  Росуљka

ako je pljuvacka upucena komsiji,prijatelju,zemljaku..Ove sto ih ON izabere u njih ne dirajte,oni su najbolji,najpametniji,…,,Sve ti mogu oprostiti,ali uspeh nikako,,Ma naci cu ti nesto,ma on li da bude neko…E,nece moci.