Aleksandrovačko jezero, koje se nalazi u blizini Vranja i dalje predstavlja opasnost za čovekovo zdravlje zbog prisustva cijanobakterija u vodi, pa ga zbog toga izbegavaju izletnici i ribolovci, išekujući da se problem reši.
Institut „Vinča“ iz Beograda pet meseci je uzimao uzorke iz jezera čijom je analizom potvrđeno prisustvo te opasne bakterije koje prilikom isparenja „pucaju“ u dodiru sa vazduhom i oslobađaju toksične materije.
Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković upozorio je građane krajem prošle godine, u decembru, da ni na koji način ne koriste vodu iz jezera jer je situacija alarmantna.
Takva je situacija i danas.
Jezero je pre 54 godine formirano kao veštačka akumulacija i godinama je Vranjancima služilo kao izletište
Veliki broj sugrađana žali se na nastalu situaciju u vezi sa jezerom, koja je, prema njihovim rečima, veliki ekološki problem.
„Godinama smo odlazili tamo za 1. maj, a suprug je ribolovac, pa je svakog vikenda išao na jezero da peca. Sada nemamo ni volje ni želje da odemo. Pogotovo suprug, jer je zabranjeno i pecanje. A, povrh svega, vidimo da se ništa ne dešava po pitanju njegove sanacije“, razočarana je jedna Vranjanka.
I gradski većnik za ekologiju i zaštitu životne sredine Žikica Antanasijević, ističe da je Aleksandrovačko jezero dugogodišnji veliki ekološki problem.
„U vodi je cijanobakterija, kao i modrozelene alge. U toku je projekat studije izvodljivosti, kako se rešiti tih algi i bakterija i kako ispustiti vodu iz jezera. Na tome ozbiljno rade dva referentna državna instituta, „Batut“ i „Vinča“, kaže Antanasijević za Jugmediu.
Ispuštanje vode, prema njegovim rečima, predstavlja veliki problem.
„Grad nema sredstava za sanaciju ovog jezera, ali postoje pristupni fondovi Evropske unije, i određena sredstva u Ministarstvu zaštite životne sredine koja možemo da iskoristimo, ali pre svega toga moramo da završimo projektno tehničku dokumentaciju bez koje ne možemo da krenemo u realizaciju nijednog problema. Izradom projektne dokumentacije i po završetku studije izvodljivosti, videćemo na koji način i kojim ćemo sredstvima krenuti u sanaciju jezera, a nadam se da ćemo već naredne godine obezbediti potrebna sredstva“, ističe Antanasijević.
On podseća da sredstva iz budžeta za ekologiju i zaštitu životne sredine za ovu godinu iznose 36,4 miliona dinara, dok se ekološki fond „puni“ od sredstava ostvarenih naplatom taksi za zaštitu životne sredine.
„Dosta toga je realizovano ili je u fazi javnih nabavki i potpisivanja ugovora. Program zaštite životne sredine za 2018. godinu biće realizovan sigurno nekih 90 odsto, a ako vremenski uslovi dozvole, možda i u potpunosti. Ali, za ostale probleme, novac moramo da obezbedimo preko različitih fondova“, zaključuje Antanasijević.
Aleksandrovačko jezero formirano je 1964. godine, kao veštačka akumulacija, a prvobitna namena mu je bila navodnjavanje voćnjaka i povrćnjaka u okolnim selima. U početku je pripadalo “Poljoproduktu“, koji je u međuvremenu propao, pa je brigu o jezeru preuzela opština Vranje.
Tako je jezero izgubilo svoju prvobitnu namenu i postalo izletište, koje je vremenom postalo mesto rekreacije i ribolova.
Godine 2008. referentni Institut “Jaroslav Černi“ iz Beograda izradio je obimnu studiju o revitalizaciji jezera.
Po projektu koji je sprovodila lokalna vlast jezero je isušeno, očišćeno i ponovo napunjeno do 2010. godine, ali je ubrzo, zbog pojave cijanobakterija, otrovnih modrozelenih algi i ešerihije, zatvoreno za kupanje, ribolov, navodanjavanje i napajanje stoke, i ova situacija traje do danas.
Ovaj sadržaj je deo projekta koji sufinansira grad Vranje . Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva
Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!