Da se podsetimo: Prve srpske novine štampane još pre 229 godina

Prve novine na srpskom jeziku izašle su iz štampe još daleke 1791. godine, 14.marta u Beču pod nazivom “Serbskija povsednevnija novini“, a posle trogodišnje borbe s austrijskim vlastima. Tek 43 godine kasnije pojaviće se prve novine u Srbiji, tačnije 5. januara 1834-te u Kragujevcu pod nazivom “Novine serbske”. Obe novine bile su cenzurisane, prve od aursijskih, druge od srpskih vlasti, a cenzura u srpskom novinarstvu, s kratkim intervalima, traje do danas.

Tri godine je trajala borba kod nadležnih i  sumnjičavih vlasti u Beču, za izdavanje novina na srpskom jeziku. I to sa tri strane, od Grka braće Publija i Georgija Markidesa Pulja, zatim Dimitrija Teoharidisa i Srbina Emanuila Jankovića.Tako su se nakon godina napora, pojavile prve srpske novine, 14.marta 1791. godine, pod nazivom “Serbskija povsednevnija novini“, a dozvolu za izdavanje dobili su Grci braća Puljo, koji su predhodno, godinu dana ranije, izdali grčke novine.

Srbin Janković je odbijen jer je nameravao da novine izdaje u Novom Sadu, gde je već bio dopremio kupljenu štampariju, a to je vlastima u Beču bilo daleko za prismotru i držanje pod kontrolom sadržaja koji bi bio objavljen.

U međuvremenu Grci Puljo su bili uporni i čekali na rešenje o izdavanju , koje im je i konačno stiglo 15.decembra 1790.godine, a nakon što im je predhodno odobren grčki list „Efimeris“. Oba ova lista i grčki i srpski u nazivima su nosili da su dnevnici, međutim, izlazili su samo dva puta nedljno, utorkom i petkom.Već posle 14 brojeva, one u glavi nisu nosile oznaku da su dnevne, već samo skraćeni naziv „Serbskija novini“.

Izlazak „Serbskija posvednevnija novini“ je od velikog zanačaja  za srpski narod čiji je jezik time ušao u red 18 jezika u svetu na kojem novine izlaze. Istovremeno, bio je to važan događaj i u političkom životu austrijske carevine.

Zanimljivo je da je zvanični Beč od izdavača tražio da se novine štampaju na prostom narodnom jeziku, ali to nije bilo lako ostvariti  zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve, tako da je jezik prvih srpskih novina bio  „slaveno- serpski“, a štampane su na crkvenoj ćirilici.

Za nastanak i izlaženje prvih srpskih novina velika zasluga pripada grčko cinacarskoj koloniji u Beču, po veri, odnosno pravoslavlju bliskih Srbima, ali i  srpski trgovci iz Beča, kako je to i naznačeno u tekstu uvodniku prvog broja novina pod naslovom „Predislovija“.

Novine su bile namenjene slaveno-serbskomu visoko blagorodnomu kleru i narodu, štampane su uglavnom na četiri strane, nekada i na šest ili osam, dvostubačno u štampariji bečkog knjižara Josifa Lorenca fon Kurcbeka, koji je od austrijskog dvora imao dvadesetogodišnji monopol na štampanje ćiriličnih knjiga.

Prve srpske novine izlazile su nepune dve godine, do 28.decembra 1792. godine. List je, kako to ocenjuju analitičari i istoričari novinarstva, u pogledu aktuelnosti i tema, sa stanovišta šireg društvenog značaja u granicama svojih mogućnosti,  verno odslikavao  događaje i pojave svoga vremena. Međutim u pogledu brzine doznavanja vesti i njihove dostupnosti čitaocima, prve srpske novine su kasnile, kako u trenutku objavljivanja, tako i u vremenu stizanja do ruku čitalaca.

Novine u Srbiji

Petog januara 1834. godine u Kragujevcu su izašle Novine serbske, prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Pionir srpskog novinarstva, urednik i osnivač Novina serbskih, Dimitrije Davidović je Novine serbske počeo da objavljuje još 1. avgusta 1813. godine u Beču. Pune tri godine list je izlazio svaki dan osim nedelje i praznika, a zatim dva puta nedeljno. List je počeo da izlazi u vreme ratova udružene evropske koalicije protiv Napoleona. Pored ratnih vesti je donosio proklamaciju i naredbe vladara, ukaze i naimenovanja, a na kraju i redovno „Tečenije novca na Vienskoj berzi“. Posle izlaska Dimitrija Frušića iz redakcije, Davidović je vodio veliku borbu za opstanak Novina, jer je njihov tiraž i broj pretplatnika od 1816. godine stalano opadao, a tome je znatno doprinosila i austrijska cenzura, koja nije dozvoljavala novinama mešanje u politiku.

Naslovna strana Novina srbskih od 10. juna 1840

Uloživši napore da spase list, Davidović je 1819. godine nabavio i sopstvenu štampariju i pokrenuo almanah Zabavnik. Međutim i pored svega, dugovi su se samo povećavali. Polovinom 1821. godine Davidović je napustio Beč i prešao u Srbiju, ostavivši Novine svom saradniku, studentu prava Petru Matiću. Austrijske vlasti su saznavši za taj postupak Davidoviću oduzele pravo na dalje izdavanje lista i tako se završila prva, “bečka faza”, Novina serbskih.

Davidović je otišao u Kragujevac, gde je uz dozvolu kneza Miloša, 23. marta 1832. godine objavio Probni broj svojih budućih novina. I konačno, Novine serbske počinju da izlaze redovno posle dve godine, 5. januara 1834. godine u Kragujevcu, gde je premeštena beogradska štamparija. Novine serbske su bile prve novine štampane na tlu Srbije.

Novine srbske (u današnjoj transkripciji Srpske novine) su bile prve novine u Kneževini Srbiji. Pojavile su se 5/17. januara 1834. godine, pod uredništvom Dimitrija Davidovića u Kragujevcu, a nastavile u Beogradu, u vreme kada je Srbija počela da se izgrađuje kao moderna građanska država. Novine srbske bile su pre svega službeni list Kneževine Srbije, koji je u toku Davidovićevog uredništva imao i obeležje političkog glasila.

Prvobitno nedeljnik, novine su u periodu 1843-mart 1849. izlazile dva puta sedmično, potom do kraja 1872. tri puta sedmično, da bi od 1873. postale dnevnik, osim u periodu Prvog svetskog rata, kada je bilo velikih neredovnosti u izlaženju.

Novine srbske su pokrenute s ciljem da šire prosvetu i kulturu, one su po svom sadržaju bile, pre svega politički list. Novine srbske nisu, po načinu uređivanja i tehničkom izgledu, zaostajale za najboljim stranim listovima onog vremena. Izlazile su jednom sedmično, subotom, na dva lista, a godišnja pretplata iznosila je dva talira. Pretplata se obavljala u okružnim sudovima i novine su odatle slate pretplatnicima. Njihov urednik Dimitrije Davidović imao je višegodišnje novinarsko iskustvo, i to u Beču, evropskom centru; to je omogućilo Davidoviću da ispolji sve svoje novinarske i uredničke kvalitete; Državna štamparija u kojoj su novine štampane, raspolagale je dobrom tehnikom i imalaje vešte majstore, dovedene iz inostranstva.

Davidović nije zamišljao svoje novine samo kao prosto sredstvo obaveštavanja, već i kao sredstvo iznošenja sopstvenog mišljenja i stavova. Zbog toga je brzo došao u sukob s knezom Milošem Obrenovićem, koji je naredio da se nad Novinama srbskim ustanovi cenzura. Knez je stavio Davidoviću do znanja da se novinar u Srbiji ne sme baviti politikom; njegova je dužnost da objavljuje službene materijale i da prenosi vesti iz listova koje mu odredi Kneževa kancelarija. Zbog nepridržavanja ovih zapovesti, Dimitrije Davidović je udaljen iz novinarstva.

Čim su se pojavile novine, knez Miloš Obrenović im je odredio cenzuru:

Da se ništa u novine ne stavišto bi bilo kao primječanije sobstveno samog našeg novinara o politiki i postupku strani Deržava, a osobito da se ne podkradu u novinama našim reči slobodomislene.

Da ništa takovo u naše novine ne uđe, što bi protivno bilo stranim Deržavama, jer ja neću, da se i jedan kabinet strani i jedno strano lice, od naše strane uvređeno nađe.

Voobšče pak u novine naše ništa se drugo o stranim Deržavama ne meće, razvje toliko, koliko u stranim novinama piše, više ni riječi.

Da se ni ono u nutra ne stavlja što bi našoj politici u čemu god, budi najmanjem protivno bilo.

 

Vikipedija i drugi izvori

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Dusan Dojcinovic
08.01.2020. 14:56

„Nostalgia, jer je vazduh prepun tvojih mirisa“…Iskreno nostalgia mi je za ovom pisacom masinom, i.je pojeo“, kao i za.ugasenim Blic Puls magazinom,koji je izlazio cetvrtkom.