Danas je Ivanjdan

SRPSKA pravoslavna crkva i  njeni vernici danas, sedmog jula, obeležavaju rođenje svetog Jovana Preteče ili Ivanjdan. U narodu postoji verovanje da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se sunce, od straha, tri puta pojavljuje tog dana.U religijskim spisima i crkvenim knjigama Sveti Jovan je poznat kao Jovan Preteča jer je došao pre Hrista, Krstitelj zato što je, pored drugih, krstio Hrista, Biljober ili Travar jer je živeo skromno hraneći se biljem, bubama, skakavcima i medom divljih pčela, a odevao u haljinu od kostreti. Sveti Jovan se još zove Igritelj, jer se veruje da se sunce, kada se tog jutra rađa, igra na nebu.

O Ivanjdanu se pletu venci da bi se pokazalo da je priroda, u razvoju, došla do zenita. U vence ivanjskog cveća stavlja se i obavezno beli luk da kuću čuva od groma. Devojke, kroz taj venac, gledaju rađanje sunca da bi bile rumene kao ono.

Sveti Jovan je i zaštitnik kumstva i pobratimstva a kumovao je i Isusu Hristu krsteći ga u reci Jordan.

U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume „po Bogu i svetome Jovanu“ stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na današnji dan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.

(Kraj)iva

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

2 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Јован а не Иван
07.07.2013. 10:16

Зашто ви из редакцију имитирате неке Србенде, кое сте ви шумадинци ли сте ил лесковчани. Не каже се Ивањдан у Лесковац, Свети Јован је данас а не Свети Иван

djura
07.07.2013. 14:40

Sveti Jovan Krstitelj.

Stariji je samo 6 meseci od Isusa. Po Bibliji, njih dvojica su cak bili rodjaci. Po nekim zapisima (biblija, kao i neka nezvanicna jevanjdjelja), Isus je bio Jovanov ucenik. Prvi apostoli koje je Isus pozvao i poveo sa sobom, su bili upravo Jovanovi ucenici i pratioci, Andrija (rodjeni brat apostola Petra) i Jovan (evandjelist, brat apostola Jakova ).

Moze se slobodno reci da Sveti Jovan posle Isusa, najjaci stub hriscanske religije. Ostalo je zabelezeno da je sam Bog rekao da je Jovan najveci koji je ikada rodjen od zene.

Kako to obicno biva sa svecima, mosti svetog Jovana su neprocenjiva relikvija Oko tih mostiju ima mnogo nejasnoca i dilema. Za sada se za najpouzdanije i najsigurnije ostatke sv Jovana smatra njegova desna ruka koja se cuva u manastiru SPC na Cetinju. Ruka je u gotovo savrsenom stanju i nedostaju joj dva najmanja prsta.

Jedan od nedostajucih prstiju je takodje bio u posedu SPC. Njega je u Srbiju doneo Sveti Sava. Bio je to poklon cara Teodora I Laskirisa, novoj Srpskoj ckrvi. Po dolasku u Srbiju prst je bio cuvan u Zickom manastiru. Danas se nalazi u Italijanskom gradu Sijeni. Na tom kivotu (sanduku) u kome se cuva taj prst, na Srpsko-Slovenskom jeziku jasno pise: Pretecina desnice Jovanova, pomeni mene Savu arhiepiskopa srpskoga“.

Dakle, po svemu sudeci vladika Nikolaj Velimirovic je bio u pravu kada je napisao: „Ruka koja je zahvatila vode iz Jordana i podigla se nad glavom Hristovom nalazi se medu nama“.

Iako sasvim posredan, veoma indikativan dokaz za autenticnost ove relikvije je i neverovatna i stalna aktivnost koju u Crnoj gori i uopste prema SPC, ispoljava katolicki monaski red „Malteski red svetog Jovana Jerusalimskog“. Naime ruka svetog Jovana je nekada bila u njihovom posedu.

Jovanovci kao red imaju atribute drzave iako ne poseduju svoju teritoriju. Njihova ziva diplomatska prisutnost na „nasem“ podrucju, kao i neskriveno interesovanje koje ispoljavaju za ovu relikviju govori mnogo toga. Nasa crkva zvanicno ipak smatra, da ovi naslednici Templara, nemaju zadnje namere?

Da se vratimo imenu Svetoga Jovana.

Jovanovo ime potice od hebrejskog Yehohanan sto priblizno znaci „Bozja milost“. Oblici ovog imena su prisutni u gotovo svim jezicima na svetu. Mali je broj naroda koji nema svoj oblik, ovog ultra popularnog imena. Preko Grckog jezika, ovo biblijsko ime stize i do Srba u svoja dva oblika, Ivan i Jovan. Dakle ovo ime jeste Srpsko, ali nije i Starosrpsko.

Zna se da je kod Srba prvo bio prihvacen Ivan kao oblik ovog imena. Ime Ivan je bilo rezervisano za obican narod tj. bilo je svetovno ime. Kasnije je prihvaceno i ime Jovan koje je prvobitno bilo namenjeno svestenim licima tj. imalo je svetovni karakter. Danas je ime Jovan, kod Srba zastupljenije od imena Ivan.

Zanimljiva je slicnost i moguca veza izmedju Jovanovog imena i imena biljaka koje imaju lekovita svojstva, kao i onih biljaka koje rastu u neposrednoj blizini vode. Pri tom mislim na srpski oblik ovog imena i Srpske nazive tih biljaka.

Jovan je poznat kao iscelitelj, koji je krstio ljude uz pomoc vode na reci (Jordan).

Jedna od najuniverzalnijih lekovitih biljaka je trava Iva. Vrsta vrbe se takodje zove Iva i raste pored vode. Postoji i drvo Jova, koje isto tako voli vlazna i mocvarna zemljista. Sve su ovo autohtone biljke na nasem podrucju koje u svom imenu imaju ociglednu vezu sa Jovanovim imenom.

Takodje je zanimljivo da mnogi narodni obicaji i verovanja koja su vezana za praznik svetog Jovana a praktikuju se kod nas, imaju svoj koren u nekadasnjoj staro-srpskoj (paganskoj) religiji. Naime upravo branje cveca i bilja kao i pletenje cvetnih venaca, velikim delom potice iz nekadasnjeg slavljenja pojave letnje dugodnevnice, odnosno bozanstva koje se je kod starih Srba zvalo Kupala.

U svakom slucaju, srecan nam praznik.