Danas je Sveta Petka, a ovo je najstarija crkva na jugu Srbije koja nosi njeno ime, ali i burnu prošlost

Crkva posvećena prepodobnomučenici Paraskevi – Svetoj Petki smeštena na Rudarskoj kosi, koja se ispred samog grada utapa u široku Leskovačku kotlinu, jedan je od najstarijih spomenika vere, istorije i kulture ovog kraja, a čiju bogatu istoriju zna zapravo mali broj Leskovčana.

Podignuta je na temeljima ranohrišćanske bazilike iz 5. veka, kada je podizan i čuveni Caričin grad – Justinijana Prima.  Ova bazilika verovatno je porušena najezdama Slovena u 6. i 7. veku, a prvu obnovu je doživela za vreme Nemanjića.

U srednjem veku se ovde nalazio manastir, koji je bio duhovni centar Leskovca i okoline za vreme Turaka. Hram je delimično stradao 1814. godine, ali je ubrzo obnovljen, kada su postavljene današnje kamene ploče na podu.

Feliks Kanic, putopisac i istoričar koji je u 19. veku obilazio ove krajeve, zapisao je da je ovaj hram „belih zidova, nekadašnji manastir, omiljeno mesto okupljanja i omiljeno izletište Leskovčana”. Takođe je naveo da je u to vreme crkva bila središte parohije kojoj su pripadala 14 okolna sela i koja ima dva sveštenika.

Današnji izgled crkve je posledica velike obnove iz 1799. godine, o kojoj svedoči natpis uklesan nad ulazom. Jednobrodne je osnove, sa pripratom na zapadnoj, polukružnom apsidom na istočnoj strani i poluobličastim svodom. Mirnih i malterisanih fasada, crkva je zidni ukras u enterijeru dobila na razmeđu 18. i 19. veka. Ispitivačkim radovima ustanovljeno je da ispod ovih zidnih slika u oltaru postoje ostaci starijeg fresko-sloja koji potiče iz nemanjićkog perioda, ali je trajno uništen i nije ga moguće videti. Nakon Prvog svetskog rata, namazan je sloj maltera preko fresko-sloja u nameri da se isti zaštiti, ali je posao nestručno odrađen, tako da su neke freske oštećene.

Živopis same crkve je danas u velikoj meri oštećen, uglavnom zbog vlage.

Dotrajali ikonostas renoviran je tokom 20. veka i oštećene ikone su zamenjene novim. Ikone je naslikao poznati ikonopisac toga vremena Đorđe Zografski.

Neke predstave na zidovima i freskama crkve veoma su retke, a među njima su, na primer, freska arhangela Rafaila i osnivača egipatskog pustinjskog monaštva Pahomija.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare