Drvoprerađivačka industrija: Suvo zlato leskovačke privrede

Za prvih osam meseci proizvodnja nameštaja u Srbiji povećana je za 2,7 odsto, izvoz za 4,1 procenat, a vrednost izvezene robe iznosi 365 miliona dolara. Ono što je najbitnije je da više od 90 odsto kompanija iz ovog sektora je u domaćem vlasništvu, a na području Leskovca drvoprerađivačka industrija poslednjih godina zuzima drugo mesto po masovnosti, odmah iza poljoprivrede, podaci su Regionalne privredne komore.

Leskovac je do, praktično, raspada tržišta i ekonomskog kraha usled ekonomskih sankcija u prvoj polovini poslednje decenije prošloga veka koje je Srbiji uveo skoro ceo svet, važio za sedište tekstilne, drvoprerađivačke, farmaceustke i hemijske industrije. Nameštaj se izrađivao u “Drvnom kombinatu”, “Blagoji Nikoliću” i “Leskodrvu” u Leskovcu, kao i u “Danilu Boškoviću” u Grdelici.

Dok su te firme polako gasile, nicale su privatne, male porodične firme, koje su postepeno krčile sebi put na domaćem tržištu, da bi posle ukidanja sankcija naglo porasle zahvaljujući prodoru na inostranom tržištu. Danas ima preko deset takozvanih nameštajaca sa oko 500 radnika, a od izrade poluproizvoda egzistira pedesetak manjih i srednjih preduzeća.

Jedna od takvih firmi je i porodična firma Stojana Jovića  – “Drvoprodukt”  iz Velike Grabovnice koja mesečno proizvodi oko 500 kubika građe i svoje proizvode distribuira na inostrano tržište, u Kinu, Italiju i Španiju.

“Firma uskoro slavi 25 godina postojanja, prostire se na dva hektara i upošljavamo 31 radnika. Podigli smo je na mestu gde se nekada prostirala njiva, cela porodica je uključena u posao i imamo tendenciju da zaposlimo još radnika “, kaže Stojan Jović, vlasnik firme.

On naglašava da je problem sa kojima se privrednici, i ova firma, u Leskovcu susreću nedostatak kvalitetne radne snage.

“Postoji raskorak između obrazovanja, struke i privrede. Potrebno je više da se radi na promociji same industrije koja je lepa i kreativna, a velike kompanije nude dobre poslovne mogućnosti”, ističe ovaj privrednik.

Među uspešnim firmama koje proizvode nameštaj, kao finalni proizvod, za domaće i tržišta bivše Jugoslavije, ali i Evropu i Rusiju su i dve iz prigradskog naselja Bobište: “Beli bor” i “Nameštaj Mita”, firma osnovana još 1987. godine, koju sada void sin osnivača Dejan Stanojević.

“Počeli smo da radimo sa 5 radnika, danas imamo 190”, kaže za juGmediu direktor firme Bratislav Stojković.

“Nameštaj Mita” specijalizovan je za izradu trpezarija i svih oblika stolica od borvog drveta, ali proizvodi i male komode i vitrine modernog dizajna.

“Svoje proizvode plasiramo na domaćem i tržištima bivših republika Jugoslavije, ali i u Mađarskoj, Rumuniji, Grčkoj i Rusiji, s tendecijom širenja i na druga tržišta”, naglašava naš sagovornik.

Tu je i proizvođač nameštaja s trovinom “Dits”, pordične firme osnovane, takođe pre nekoliko decenija, u selu Turekovac kraj Leskovca

“Beli bor”, kao što u naslovu firme stoji, izrađuje pretežno nameštaj od te vrste drveta i svojim proizvodima takođe je osvojio domaće i inostrano tržište, pa se nameštaj iz Leskovca nalazi u domovima po celoj Evropi.

Poseban fenomen je selo Strojkovce kraj Leskovca, zapravo, selo na pola puta između Leskovca i Vučja, gde je svaka peta kuća preduzeće koje se bavi drvoprerađčkom industrijom, i finalnom proizvodnjom i poluproizvodima.

Ovde dominiraju strugare i firme za preradu drveta, uglavnom bukovog do koga se lako dolazi na obližnjoj izadašnoj planini Kukavica. Negde se prave palete za transport voća i povrća, drugde delovi nameštaja, ali ima i većih firmi sa finalnim proizvodima od drveta i sa po stotinak zaposlenih.

Porodična kompanija „Drvoprodukt Kocić“ u Strojkovcu, od osnivanja skoro pre 20 godina, bavi se preradom drveta i proizvodi krevete, a za manje od dve decenije razvila se u fabriku koja zapošljava preko 60 radnika izvozi 80 posto svojih proizvoda, pretežno na regionalno ali delom i na tržište Evropske unije.

„Imamo komletno zaokružen tehnološki proces proizvodnje, potrebnu opremu, dobru radnu snagu, sirovine i tržište. Imamo praktično sve što nam je potrebno, jedino nemamo magacin gotove robe jer nam nije potreban. Sve što se proizvede odmah ide na tržište“, kaže Goran Kocić, vlasnik kompanije koji ne krije zadovoljstvo onim što je njegova porodica u ovom poslu postigla.

Nameštaj „Vujić“ u Strojkovcu

Iako Strojkovce, selo sa preko 1.300 žitelja, nema vodvodnu i kanalizacionu mrežu, ni asfaltirane puteve, osim onog glavnog koji vodi od Leskovca ka Vučju, a na kome još stoji kocka od pre pola veka, ovde ima i trgovina na malo i veliko, dve poljoprivredne apoteke, dve vulkanizerske radnje, frizerski saloni, ali i predstavništvo velikog inostranog prevoznika. Zato se iz oovg sela mladi najmanje iseljavaju, čak se, tvrde vlasnici strugara i preduzeća, teško dolazi do radne snage, pa se ona traži po svim okolnim selima kao i iz samog Leskovca.

„Grad Leskovac uvek izlazi u susret privrednicima, imamo praksu dugu sedam godina da posećujemo firme i razgovaramo sa vlasnicima i trudimo se da zajednički rešavamo sve eventualne probleme“, kaže gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović.

Posle nekoliko godina, i „Drvopromet“, najstarija privatna firma u vučjanskom kraju, ponovo „podiže glavu“

Leskovački drvoprerađivači kažu da posla ima, ali naglašavaju da su im ipak neophodni i sistemska podrška države i malo više subvencija.

“Podaci pokazuju da potrošači znatno češće kupuju kod domaćih nego kod stranih proizvođača, a glavni razlozi za to su dobar odnos cene i kvaliteta i dostupnost domaćih trgovinskih lanaca širom zemlje”, kažu ovi privrednici.

Strane robne kuće, dodaju, prodajne objekte imaju samo u većim gradovima.

„Zahvaljujući ovakvim firmama možemo da se nadamo da grad ima dobru perspektivu, i mi im stojimo na raspolaganju kao pomoć kad je u pitanju komunalna infrastruktura jer smatramo da ovakve kompanije i firme treba da se razvijaju”, dodaje gradonačelnik Cvetanović ističući da su ovakve kompanije ponos grada Leskovca.

 

Projekat „Odsjaj srpskog Mančestera“ finansijki je podržao Ministarstvo kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

8 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
kad bi se zezali
12.11.2019. 07:54

jeste suvo zlato,tako i nemci isvajcarci i austrijanci posekose svoje sume.Eno u svarcvald sve iseceno nema drvo da vidis

Istraživačko novinarstvo!
12.11.2019. 08:20

Poštovani g.Marinkoviću,postaviću Vam nekoliko pitanja:
1)Da li znate šta znači PRIRAST u šumarstvu?
2)Koloko se „kubika“ godišnje iseče „sirovog drveta“?
3)Koliko od ukupnog POSEČENOG drveta,završi kao poluproizvod(i dalje sirivina)a koliko kao gotov proizvod.?
4)Kolike su zarade radnika u ovim firmama(min/max)?
5)……….
Hvala.Pozdrav.

Мирослав Краинчанић
12.11.2019. 08:40

ДРВОПРЕРАЂИВАЧКА ИНДУСТРИЈА ЋЕ ДО КРАЈА УНИШТИТИ ПРЕОСТАЛИ ШУМСКИ ФОНД СРБИЈЕ, ЗАР ВАМ ТО НИЈЕ ЈАСНО!!

Contrahard
12.11.2019. 10:09

Sve već rečeno u prethodnim komentarima, samo da dodam da je u Rumuniji koja je bogatija drvnom gradjom 1000 puta zabranjena seča šume na Karpatima, već drvo uvoze iz Srbije…

AntiBOT
12.11.2019. 11:59

Da naši političari imaju pameti kao što je dokazano nažalost nemaju, obavezali bi drvopreređivače da za svako posečeno stablo zasade dva nova, ovako biće ura dok ima šta da se seče, posle toga jao nama. Koliko vidim radnike na slikama više liče na neku paravojnu formaciju (u maskirnim uniformama) nego na radnike drvoprerađivačke industrije, to je verovatno zbog poštovanja propisa o BZR. Pretpostaljam da je ovaj obilazak bio juče na državni praznik pa čisto bi bilo zanimljivo propratiti da li su juče radnici radili za čast što će bit slikani i objavljeni u medijima sa gradonačelnikom ili će primiti platu po zakonu.

Pufticia
12.11.2019. 13:39

Zahvaljujući našem voljenom vodji,od ovog finog drveta ekstra klase,neki preradjivači iz EU,koji će kupiti ovu sirovinu i od nje napraviti oklagije(sukaljke)i daske za „sečenje“namernica mi ćemo,opet zahvaljujući našem vodji te proizvode kupovati u „Ikei“.
Kad za 30 godina savladamo tehniku pravljenja gotovih proizvoda od drveta,nećemo kupovati(opet zahvaljujući našem vodji)nameštaj iz inostranstva već ćemo ga sami proizvoditi.
Dotle od naših ružnih šuma napravićemo (opet z.n.v.)prelrpe pašnjake za odgoj stoke i velelepne kamenjare za proizvodnju kocki za uredjenje srpskih trgova.
M.N.neki indijanski poglavica izjavio najveću glupost koju sam čuo.Otprilike reko“nismo mi nasledili prirodu od naših predaka,već smo je pozajmili od našeg pokolenja“Zako ga kaubojci strpali u rezervat.“Kad mnogo zna“pal di ćuti.
P.S.ODO na sendvič PTP,obložen korom od drveta i posipam trinom.Jedva čekam da čuvamo ovce na buduće proplanke,da se nejedem sira i kačkavalja.Vama prijatno ma šts jeli,samo da nije od drveta.“Čekajući pašnjake“

Tvrtko
12.11.2019. 23:46

Kvalitetna radna snaga zahteva kvalitetnu platu…

sima strahota
13.11.2019. 18:51

ce ima da placaju za predstojece izbore…i sponzorisanje…