Maksimović: Knjiga „Nebo, tako duboko“ delo je o ljudskom bolu

U Narodnoj biblioteci „Radoje Domanović“ Leskovac sinoć je održan književni susret sa Vesnom Kapor, pod organizacijom Ogranka SANU u Nišu, a profesor Goran Maksimović kazao je da je roman „Nebo, tako duboko“ delo koje govori o ljudskom bolu.

Gosti književnog susreta bili su: književnica Vesna Kapor, univerzitetski profesor Goran Maksimović i diplomirani filolog za književnost i srpski jezik Ana H. Jović. Ceo program upotpunile su Gorica Doderović, narator i Kristina Petrović učenica srednje Muzičke škole „Stanislav Binički“ u Leskovcu u klasi profesora Vladimira Savića.

„Knjiga Nebo, tako duboko delo je o ljudskom bolu, koji je nastao kada izgubite nekog ko vam je kako blizak. Čitav taj romaneskni zaplet funkcioniše funkcioniše na dva nivoa, jedan je koji priča u sadašnjem trenutku, a drugi je retrospektivan“, rekao je Maksimović.

Vesna Kapor rođena je u Nevesinju. Filološki fakultet završila u Beogradu. Objavila roman „Tri samoće“, zbirke priča: „Po sećanju se hoda kao po mesečini“, „Venac za Oca“, kratku prozu „Kao što i vama želim“ i knjigu „Nebo, tako duboko“. Dobitnica nagrada: „Laza Kostić“, „Miloš Crnjanski“, „Danko Popović“, „Kondir Kosovke devojke“ i „Meša Selimović“ za najbolju knjigu 2021. godine za roman „Nebo, tako duboko” u izdanju Srpske književne zadruge. Radi u Studentskom kulturnom centru u Beogradu – urednik književnog programa. Pored predstavljanja aktuelne književne scene, različitih poetika i generacija, priredila je tribinske cikluse: Kako se piše priča, Dnevnik o Crnjanskom, Tradicinalno i moderno u srpskoj književnosti, Politika i književnost, Dva glasa, ženski i muški pristup u pesništvu, Mladi autori u književnoj sceni, Globalizacija, sad i ovde, plus i minus, Smisao pisanja u (N)ovom veku, Veliki rat i književnost, Naši savremenici – klasici srpske književnosti, Savremena ruska književnost i Veliki rat, priče o piscima: Bojić i Dis. Dobitnica je Povelje zahvalnosti Filološkog fakulteta u Beogradu za izuzetan doprinos i uspešnu saradnju u razvoju nastave, jezika, književnosti i kulture. Njene priče zastupljene su u zbirkama: „Putnik sa dalekog neba“, „Zona Bibliona“, „Sa Andrićeve česme“, „Korak ispisan perom“, „Vrt nade“, „Najkraće srpske priče“ i „Priče o Kosovu“. Proza Vesne Kapor prevedena je na ruski, makedonski i mađarski jezik.

Prof. dr Goran M. Maksimović (Foča, 1963), redovni profesor za oblast Srpske književnosti 18. i 19. veka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu.  Kao gostujući profesor predavao je na više univerziteta u zemlji i inostranstvu: Novi Sad, Kragujevac, Banja Luka, Istočno Sarajevo, Maribor, Belgorod, Kemerovo, Moskva, Sankt Peterburg, Veliko Trnovo, Temišvar, Bukurešt, Aras, Poatje, Prag i dr. Na Filozofskom fakultetu u Nišu obavljao je više funkcija, a između ostalog bio je i dekan Fakulteta od 2010 do 2016. godine. Objavio je više radova u naučnim časopisima i zbornicima, sastavio je tri antologije.

Ana  H. Jović (Leskovac, 1979) diplomirani filolog za književnost i srpski jezik, profesor srpskog jezika i književnosti, autor i voditelj emisije „Vinska kultura“, autor novinarskih tekstova, pesama, književnih kritika, prikaza. Radi kao lektor i recenzent knjiga. Nastupala je i organizovala brojne književne večeri. Voditelj radioničarskih i humanitarnih aktivnosti, kao pozorišnih predstava namenjenih deci.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare