Vlasotinačka biblioteka obeležila 135 godina od rođenja Hristifora Crnilovića

Kakav je bio čovek Hristifor Crnilović, čika Kica, kako smo ga zvali, takva su mu i dela, puna topline i lepote koja ga je okruživala. (Miodrag Nagorni)

Povodom 135 godina od rođenja Hristifora Crnilovića (1886-1963), Narodna biblioteka „Desanka Maksimović“ Vlasotince organizovala je predavanje prof. dr Srđana Markovića, pod nazivom „Hristifor Crnilović – zaslužni etnolog ili zaludni postood“.

Predavanje je otvorio Zvonimir Stojković, istoričar umetnosti, koji je u ime organizatora poželeo dobrodošlicu predavaču i publici. Zbog epidemioloških mera posetioci su bili uglavnom učenici Gimnazije „Stevan Jakovljević“, koji pohađaju izborni predmet Jezik, mediji i kultura kod prof. Biljane Pipović.

Profesor dr Srđan Marković, zaposlen na Fakultetu umetnosti u Nišu, objasnio je kako je i sam za Crnilovića saznao tek kao student, što dovoljno pokazuje koliko je Hristifor bio zaboravljen.

„Više o njemu sam saznao od Miodraga Nagornog, vašeg zemljaka, a posebno mi je pomogla Zora Crnilović, Hristiforova sestra, koja napisala rukopis od stotinak strana gde je detaljno pisala o celoj familiji. Trebalo bi videti sa potomcima gde se taj spis nalazi, pa da se publikuje, jer to bi bilo od velikog značaja ne samo za kulturu Vlasotinca već i Srbije“, rekao je Marković.

Hristifor potiče iz imućne građanske porodice Proke Crnilovića. Osnovnu školu je završio u rodnom Vlasotincu, a gimnaziju u Leskovcu i Pirotu. Potom je u Beogradu pohađao slikarsku školu Riste i Bete Vukanović, a dalje usavršavanje nastavlja na Likovnoj akademiji u Minhenu.

„Crnilović pripada drugoj generaciji srpskih slikara, koji su se školovali krajem 19. i početkom 20. veka i uglavnom su bili impresionisti. Balkanski ratovi i Prvi svestki rat su omeli njihov umetnički razvoj, pa je tako i Hristifor 7 godina proveo u konjici srpske vojske. Preživeo je između ostalog borbe za Kumanovo, Cer, Kolubaru i Albansku golgotu, što je trajno narušilo njegovo zdravlje. U ratnom vihoru nestala je većina njegovih ranih radova, tako da danas imamo tek tridesetak slika uglavnom nastalih 20-ih godina“, objasnio je Srđan Marković.

Između dva svetska rata Crnilović je radio kao profesor i bavio se slikarstvom, a omiljeni motivi su mu bili aktovi i pejzaži. Bio je na usavršavanju u Parizu, gde je dobio pohvale likovnih kritičara. Međutim, u svojoj zemlji nije bio priznat, jer se bavio tradicionalnim slikarstvom.

„Pripadao je Umetničkom društvu „Lada“, ali je ušao u sukob sa nekim članovima kada su mu odbili jedan ženski akt za kolektivnu izložbu, jer je navodno bio previše vulgaran. Sve je to uticalo da se Crnilović udalji od slikarstva i više posveti etnografskom radu. Najveći je deo predmeta iz njegove zbirke prikupljen dok je radio kao nastavnik u Skoplju. Početkom svakog školskog raspusta kupovao je konja i obilazio sela u Makedoniji i na Kosovu, gde je od skromne plate otkupljivao narodnu nošnju, predmete i drugo“, istakao je profesor Marković.

Posle Drugog svetskog rata Crnilović je živeo skromno u Vlasotincu zaboravljen od svih. Nekoliko godina pre smrti pokušao je da organizuje prvu samostalnu izložbu u Beogradu, ali je bio odbijen, jer se nije uklapao kao predstavnik stare građanske klase u novo socijalističko društvo. Prvu samostalnu izložbu posthumno mu organizuju bivši učenici, slikari Peđa Milosavljević i Aca Tomašević.

„Hristofor Crnilović nas je zadužio slikarstvom i etnografskim radom. Ono što ga je ohrabrivalo u tome je ljubav prema svojoj zemlji, prema svom narodu i prema slikarstvu“, zaključio je profesor Marković.

Etnografski muzej u Beogradu je za Crnilovićevu etnografsku zbirku adaptirao Manakovu kuću, gde je smeštena stalna izložba pod nazivom „Narodne nošnje i nakit centralnobalkanskog područja iz XIX i prvih decenija XX veka“. To je najveća kolekcija tog tipa na Balkanu sa 2600 predmeta, 23 000 stranica rukopisne građe i preko 700 istorijsko-etnografskih knjiga.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare