Istorijko nasleđe Leskovca

Leskovačka kotlina s petorečjem nalik na opis raja u Starom zavetu

Kada se u Bibliji, u Satrom zavetu, opisuje raj, kaže se da kroz njega teku četiri reke, da ima jedna planina s oniksom, srebrom i zlatom i da u njemu raste raznovrsno drveće. Leskovac se nalazi u plodnoj kotlini na petorečju – Veternica, Morava, Vlasina, Jablanica i Pusta reka, a ispod grada podzemno jezero. Na zapadu je planina Radan gde ima zlata, srebra i oniksa. Bukvalno, kada je opisivan raj, kao da je opisivan Leskovac s okolinom.

Ovo upoređenje o priči o Leskovcu kroz 8000 godina, pravi Nebojša Dimitrijević, kustos arheolog Narodnog muzeja u Leskovcu i jedan od najboljih muzejskih vodiča u Srbiji.

Geografski položaj, reke, planine i rudnici koji okružuju grad na Veternici stoje i danas, stanovništvo kao i u praistoriji hrani ravnica sa preko 20 tipova zemlje, ali život u ovom mestu, u kome su se kroz milenijume ukrštale postojeće i nestale kulture, civilizacije i narodi,

Dokazi sa lokaliteta Svinjarička čuka o boravki ljudi s Bliskog istoka (srednje kameno doba) na prostorima oko Leskovca i okoline  stariji su i od egipatskih piramida

zabeleženi u našim genima, nije ni malo ličio na onaj u rajskom vrtu, jer je od paristorije do današnjih dana isprepletan ratovima i siromaštvom, a Leskovac je dva puta do temelja spaljivan, prvi put su to učinili Turci 1689. godine, drugi put Amerikanci 1944. godine. Ipak, to je narod koji je padao i podizao se, koji traje.

„Uvek smo se kao Feniks dizali iz pepela i dva puta u novijoj istoriji, 1850. i između dva svetska rata, bili drugi po ekonomskoj snazi u Srbiji“.

Domoroci

Iako materijalni tragovi, uglavnom sa arheoloških iskopavanja, ukazuju da se ovde živelo od pre 8000 godina, te da su prvi doseljenici bili poljoprivrednici iz Male Azije, prvi pisani tragovi govore o starosedeocima na prostoru juga Srbije i današnjeg Leskovca tek od pre 500 godina stare ere. Bili su to Dardanci, jedni od naših predaka.

Arheološka nalazišta na području Jablaničkog okruga

„Do Dardanaca, do pre 2,5 hiljada godina o životu ovih krajeva saznajemo na osnovu materijalnih tragova, ono što su ljudi ostavili za sobom. I mi to interpretiramo i možda interpretiramo kako treba, možda pogrešno, to nećmo nikada moći sa stopostotnom sigurnošću da potvrdimo. Jedino što je pouzdano to je da su Dardanci, kao i Iliri, stara balkanska plemena i nisu došli niotkuda. Možda su tu bili i kada su došli ljudi iz male Azije pre 8.000 godina. To su originalna plemena sa Balkana. Iliri su poznatiji, ali ne zna se kada su i da li su odnekuda došli, da li su došli tokom naseljavanja Indoevropljana ili nekog drugog naroda“, objašnjava Dimitrijević.

Nažalost, Dardanci nisu bili pismeni i nisu ostavili pisane tragove, a da jesu, danas se Leskovčani i Srbi ne bi mnogo mučili oko teorija jesmo li ili nismo došli negde sa Karpata. U svakom slučaju, Dardanci su, kao i Srbi iz ranog srednjeg veka  imali osvajačke pohode.

„O Dardancima su pisali drugi, grčki istoričari, zbog toga što su privukli pažnju jer su imali pljačkaške pohode na bogatu susednu Makedoniju u vreme Filipa drugog i njegovog sina Aleksandra, zbog čega su ovi bili primorani da sakupe veću vojsku i najure ih, pa su tako stigli na sever, čak do Dunava“.

Vremenom su se stopili s Rimljanima, izigrani od moćne sile.

„Pošto su njihovi neprijatelji bili Makedonci, kada su Rimljani 200 godina pre naše ere počeli da osvajaju ove krajeve, to jest Balkansko poluostrvo, oni su postali rimski saveznici. I kada su Rimljani završili sa pokoravanjem svih plemena, završili su i sa Dardancima. Tako sa dolaskom Rimljana počinje antika.

Leskovac pod Turcima 424 godine

Posle 12 rimskih vekova, nastupa srednji vek i formiranje srpske države, o kome, nažalost, takođe ima malo pisanih targova. Dolaze borbe za očuvanje srpske države, međusobne borbe dinastija, pa na scenu stupaju Turci koji u Leskovac stižu krajem novembra, početkom decembra 1454. godine, a odlaze krajem decembra 1878. Dakle, pune 424 godine.

Pa ko smo, zapravo mi, mi koji živimo u Leskovcu i oko Leskovca?

„Mi smo potomci prvih poljoprivrednika sa Bliskog istoka i potomci starosedeoca. Neka ispitivanja kažu da je samo jedna trećina slovenskog porekla, a 10 do 15 posto drugog porekla. Na primer, ja nisama ni Sloven ni starosedelac, ja sam negde sa Bliskog istoka. Ljudi koji su živeli u Anadoliji, u Maloj Aziji, u današnjoj Tusrkoj, ljudi kod kojih se javila prva zemljoradnja“, priča Nebojša Dimitrijević, koji je radio DNK analizu.

Fotografija sa sjata Opanak

Ipak, u našim genima teče i krv Kelta, Rimljana, Turaka, Grka, Cincara, Jevreja, Turaka, Dubrovčana, ali i najplemenitija, krv, krv Nemanjića, najstarije, najdugovečnije i najmogoljudnije srpske dinastije, oličene u 12 vladara, u čijim se spisma Leskovac kao Dubočica, Glubočica i Leskovac, kao selo i grad, prvi put pominje.

 

(Nastaviće se)

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

4 Komentara
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Leva plećka Fjodora Mihajloviča
05.10.2019. 12:18

Zanimljiv tekst, zaista. Trebalo bi više pisati o ovakvim svarima. Doduše, nije samo ni do kotline. Mene mnogi žitelji podsećaju na stanovnike novozavetnog grada Gadare (Umm Qais).

lepo
05.10.2019. 19:38

Ima jos mnogo toga,samo napred redakcijo svi ce biti iznenadjeni sta sve postoji kod nas.

djura
05.10.2019. 21:12

Žao mi je što nam je Profesor odsutan pa ću umesto njega ja morati da ispravljam Jugmedijsko-Biblijske „krive Drine“.

Elem…

Po opisu iz Biblije, Kurana i Tore (koja je u odnosu na prve dve „svete knjige“ zapravo original), u Rajskom vrtu iliti Edenu (sama imenica „Raj“ je višeznačna (!)), izvire i protiče samo JEDNA reka. Ta reka se IZVAN Edena grana na četiri vodotoka. Dakle u Rajskom vrtu nije postojalo PETOREČJE već samo JEDNA reka! Posle su neki to tumačili ovako ili onako, ali realno, šta će jednom jedinom ljudskom paru tolike vode?
Mada, nije isključeno da leskovački Narodni muzej ima sasvim suprotne hidrografske podatke. ?

O samoj pouzdanosti opisa Edena kao i svega ostalog o čemu se govori u Bibliji, najbolje govori podatak o geografskom položaju samog Rajskog vrta. Naime sva tri pomeunuta izvora navode da je Bog lično „zasadio“ pomenuti vrt na istoku. Istočno od ČEGA? Je l’ od Griniča?

Znači prvo je „zasadio“ London. ?

P.S.

– Leskovac je 1689, u vreme austrijsko-turskog rata bio malo veće selo u kome realno i nije imalo šta da izgori osim turske imovine. Do kraja te godine Leskovac su držali Austrijanci, a već sledeće je počela bežanija prema severu.

– Ako je 1850 godine Leskovac i bio na nekom zavidnijem stepenu ekonomskog razvoja, to nikako ne znači da je mogao biti drugi u Srbiji. U to doba Leskovac je još uvek u sastavu Osmanlijskog carsta. Deo Srbije će postati tek 28 godina kasnije i to kao potpuno osiromašena kasaba.

– Tzv. DNK analiza je najveća šarena laža savremenog doba, na koju padaju mnogi, pa čak i školovani arheolozi, kao što je to slučaj sa gospodinom Dimitrijevićem koga izuzetno cenim. Da pojasnim…

Svi ljudi na svetu imaju isto poreklo i svi su rođaci u manjoj ili većoj meri. Apsurdnost potrage za poreklom preko DNK, osim biologa i biohemičara najbolje shvataju ljudi kojima je bliska matematika. U vreme kada sam ja rođen npr, na planeti je živelo manje od 4 milijarde ljudi. Danas ih ima više od 7 milijardi. Svako od nas u prethodnih 30 generacija (sedamsto godina) ima više od MILIJARDU predaka! Neko eto ima potvrđen gen nekoga ko je možda živeo na bliskom istoku, a neko je možda u dalekom srodstvu sa Čiroki indijancem. Ali to je samo jedan predak, šta ćemo sa ostalima? Da skratim…

Kada bi se u Leskovac (koji danas ima oko 130 hiljada stanovnika) doselio recimo jedan „čistokrvni“ Aboridžin iz Australije, za samo 17 generacija (425 godina) svi Leskovčani bi teorijski mogli imati njegove gene. Pa da li bi to značilo da bi u tom slučaju svi ti budući Leskovčani mogli reći da su poreklom iz Australije?

Dakle, progresija mešanja gena je neverovatna. Zar ne reče jednom neko na ovom portalu da su priče o poreklu „klizav teren“. Ispitivanje porekla je ipak samo zabava za naivne koji imaju 100 evra za bacanje. U krajnjoj liniji nacionalnost i nije genetička, već sociološka kategorija i ja stvarno ne kapiram potrebu da neko zna svoje hromozomsko ili mitohondrijsko poreklo?!

Plus rupa u sistemu! Ženska linija ostaje nepoznata muškarcima, a muška linija ostaje nepoznata ženama!

– Jedva čekam nastavak ovog teksta, jer imam utisak da nam uvaženi arheolog govori samo ono što je zvanično učio o istoriji, a ne i ono što zaista zna. ?

Marijana
05.10.2019. 21:59

Zanimljivo. Ali pitao bih mladog istoricara sta je bilo sa Tribalima? Zar to pleme nije zivelo na ovim podrucjima? Sta kaze istorija?