Predstava “Lilika” lebanske gimnazije osvojila 8 nagrada na Pozorošnim susretima Srbije

Učenici Gimnazije „Stojan Ljubić” u Lebanu, odnodno, Dramski studio ove škole sa Dušanom Blagojevićen na čelu, su sa predstavom „Lilika” ostvarili izuzetan uspeh na 27. Pozorišnim susretima gimnazijskih pozorišta Srbije, koji su održani u organizaciji Prve kragujevačke gimnazije i pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete.

Reč je o ukupno od osam nagrada.

Predstava „Lilika” osvojila je prvu nagradu za najbolju predstavu u celini, Specijalnu nagradu za kolektivnu igru i Nagradu za najbolji scenski pokret, čime su gimnazijalci iz Lebana još jednom potvrdili kontinuitet kvalitetnog, ozbiljnog i posvećenog pozorišnog rada

Ovo je već četvrti put da učenici Gimnazije „Stojan Ljubić” osvajaju najviše priznanje festivala za najbolju predstavu u celini. Prethodnih godina istu nagradu osvojili su predstavama „Autobiografija”, „Životinjska farma” i „Sve je u redu”, uz brojne druge pojedinačne nagrade i priznanja koja su pratila njihov rad.

Ovaj uspeh svedoči o tome da učenici gimnazije vredno, predano i kontinuirano rade, gradeći pozorište kao prostor slobode, promišljanja, igre i umetničkog izraza.

 

Režija i dramatizacija: Dušan Blagojević

Kostimi i scenografija: Marija Aranđelović

Autorska muzika: Luka Ilić

Muzika, svetlo i tehnička podrška: Lazar Trajković i Ognjen Stamenković

Dizajn postera: Mladen Stanković

Igraju

Dana Aranđelović
Arijana Marković
Teodora Stamenković
Jana Janković
Mila Valter
Jana Zdravković
Milica Stojiljković
Đina Grubač
Jana Stanković
Ljubica Stojanović
Jovan Stanojević
Ljubica Anđelković
Sanja Milovanović
Jakov Miljković
Tara Anđelković

Reč reditelja

Predstava nije samo priča o jednom pojedincu, već o univerzalnoj borbi svake mlade osobe koja pokušava da pronađe svoj put u svetu punom izazova i prepreka. Kroz Lilikinu priču istraživali smo složenost ljudske prirode, a i snagu koju ona pronalazi suočavajući se s vlastitim strahovima. Gimnazijalci/ke kroz dramski proces donose intiman pogled u svet Lilike, lika koji simbolizuje mnoge od nas, sa svim svojim nesigurnostima, snovima i teškoćama.

IZVEŠTAJ ŽIRIJA

Članovi žirija:

Ana Kolanđeli, glumica

Marija Mitrović, glumica

Đorđe Nešović, reditelj

SPECIJALNA NAGRADA ZA KOLEKTIVNU

GLUMAČKU IGRU

Ansamblu predstave Lilika, Gimnazije iz Lebana

Posebna vrednost ove predstave ogleda se u snažnoj i ujednačenoj kolektivnoj igri

celokupnog ansambla, koji zajednički i slojevito oblikuje lik Lilike, centralne junakinje

komada. Glumačka igra odlikuje se međusobnim poverenjem, preciznom partnerskom

usklađenošću i izraženim osećajem za zajednički scenski ritam. Ansambl funkcioniše kao

kompaktna celina u kojoj se pojedinačne interpretacije skladno nadopunjuju, gradeći

upečatljiv i emotivno zaokružen scenski izraz.

NAGRADA ZA NAJBOLJI SCENSKI POKRET

Ansamblu predstave Lilika, Gimnazije iz Lebana

Ansambl ove predstave ostvario je izuzetno precizan, disciplinovan i dosledno izveden

scenski pokret, koji predstavlja jednu od ključnih umetničkih komponenti predstave. Kroz

kompleksno osmišljenu koreografiju i scensku dinamiku, izvođači su pokazali visok nivo

koordinacije i zrelo razumevanje pokreta kao važnog dramskog sredstva ove predstave.

NAGRADA ZA NAJBOLJI SCENSKI GOVOR

Ansamblu predstave Magle, Aleksinačke gimnazije

Glumački ansambl predstave Magle pristupa Sofoklovoj drami sa ozbiljnošću, disciplinom i

izraženim osećajem za stil i značenje antičkog teksta. Vešto su savladali složenu strukturu

stiha, uspevajući da jasno, precizno i sugestivno prenesu misao i emotivnu snagu Sofoklove

drame.

NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU

Dodeljuje se kolektivu predstave Nevidljivi, Požarevačke gimnazije

Režija je promišljena, kreativna i dosledno oblikovana, uz pažljivo i smisleno korišćenje

različitih scenskih sredstava i izražajnih postupaka. Predstava se odlikuje bogatstvom

raznovrsnih scenskih rešenja, koja dodatno osnažuju i produbljuju značaj izuzetno teške i

društveno važne teme kojom se bavi.

NAGRADA ZA EPIZODNU ULOGU

Vuku Nikoliću, za više uloga u predstavi Davitelj protiv davitelja

Vuk Nikolić svoje epizodne uloge ostvaruje sa izraženom glumačkom lakoćom i prirodnošću.

I u ograničenom scenskom prostoru i vremenu uspeva da izgradi uverljive likove koji deluju

živo, autentično i scenski zaokruženo. Njegova neposrednost, osećaj za meru i suptilan

scenski šarm doprinose tome da svaka njegova pojava ostavlja snažan i jasan utisak, uz

istovremeno osvajanje pažnje publike.

NAJBOLJA GLAVNA ŽENSKA ULOGA

Leoni Pajović, za ulogu Done u predstavi Mamma Mia

Leona Pajović ostvaruje upečatljivo tumačenje uloge Done kroz sigurnu, šarmantnu i scenski

kontrolisanu igru. Uz promišljeno korišćenje glumačkih sredstava, gradi emotivno slojevitu i

scenski sugestivnu interpretaciju koja ostavlja snažan utisak.

Sofiji Mladenović, za ulogu naratorke u predstavi Davitelj protiv davitelja

Njena izvedba ne svodi se samo na funkciju vođenja radnje, već predstavlja stabilno i

sugestivno scensko prisustvo koje uspostavlja snažnu vezu između dramske strukture i

publike. Ona postaje pokretačka snaga predstave, održavajući njen ritam i unutrašnju

dinamiku tokom celog izvođenja.

NAJBOLJA GLAVNA MUŠKA ULOGA

Novaku Vukićeviću, za ulogu Spiridona Kopicla u predstavi Davitelj protiv davitelja

Nagrada se dodeljuje za izuzetno glumačko ostvarenje koje odlikuju šarm, preciznost i

izražajna scenska prisutnost. Novak je upečatljivom i sigurnom interpretacijom ostvario

snažan umetnički utisak i osvojio pažnju publike.

Andriji Milovanoviću, za ulogu Pere Mitića u predstavi Davitelj protiv davitelja

Vešto balansirajući između tragedije i groteske, Andrija svojom autentičnom scenskom

pojavom oblikuje lik koji je istovremeno komičan, potresan i duboko uznemirujuć.

NAJBOLJA PREDSTAVA U CELINI

Lilika, po rukopisu Dragoslava Mihailovića, Gimnazija „Stojan Ljubić“ Lebane

Učenici Gimnazije iz Lebana, zajedno sa svojim profesorima, donose na scenu hrabru,

autentičnu i slojevitu interpretaciju dela Dragoslava Mihailovića, pokazujući visok nivo

zrelosti u glumačkom, rediteljskom i scenskom oblikovanju. Posebna vrednost predstave

ogleda se u snažnom kolektivnom razumevanju i doslednom scenskom promišljanju tema

koje tekst otvara, čime ansambl ostvaruje zaokruženu, ubedljivu i emotivno snažnu scensku

celin

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Cvetko I Veličanstveni od Hlebograda
09.05.2026. 11:32

Nemoj da neko pomisli da u Hlebogradu kulture nema jer će hlebogradski mladi da mu „zviznu takvu šamarčinu“ od koje u glavi mora da mu se namestiti rečenica: “ Da u Hlebogradu nije sve onako kako izgleda i da je izreka ‘nikad ne reci nikad’ u Hlebogradu načelo“.

Hlebograd je čudesan. Prvi utisak ume da prevari a prva misao da ostane zatečena. Za putnika namernika je najbolje da malo sačeka. Hlebogradske naravi nisu primetne na prvi pogled. Nisu one na naslovnoj strani.

Hlebograđani imaju bilbord a to što je na njemu nema nigde.

Bilbord je projekcija budućnosti. On slikovito prikazuje budućnost. Budućnost u Hlebogradu je sveta i svetla. Ima je svuda i na svakom koraku. Hlebograđanima je stvarno sveta. Toliko je u njihivim glavama da oni ne prave razliku između stvarnosti i realnostii i mašte i iluzija. Sve je to u Hlebogradu zajedno i uskladjeno na nivou harmonije.

Čudesan je Hlebograd. Ima paradajz koji jedva u vanglu može da stane, grčki amfiteatar, carsku paserelu, pijac Paradizo sa salonima za paradajz i papriku.

Kora hleba u Hlebogradu je čudo. Gricka se s uživanjem. Može s leb da se jede. Hlebograđani prave najbolji leb na svetu. Miriše i lepi se za usta. Nigde se tako leb ne jede. Leb u Hlebogradu je poslastica. Nepce se raduje kada kroz otvorena usta ugleda Hlebogradski lebac – vruć i mirišljav. Iskolači oči k’o da je Boga videlo. Korica dok pršti u ustima je slast i užitak. Ne lažem. Stvarno je tako.

Hlebogradski lebac je čudo. Još kada se gricka na pasareli takav doživljaj se ne može opisati.

Hlebograđani na Čuklenik mogu oblake da uhvate i strpaju u torbu kao pečurke. Dve kamile su njihova atrakcija dok brste u blizini Caričinog grada.

Divlje krave su malo dalje.

Mumuruznica je za turiste. Rista – turista se čeka svaki dan a on uredno šale glasnika koji donosi poruku da gospodin Rista danas neće doći ali sutra dolazi sigurno. Taj dolazak glasnika Riste – turiste u Hlebogradu je ceremonijalni obred i ritual.

Mladi koji nose kulturu na svojim leđima u Hlebogradu su isto čudo. Jedan glumac po tri lika iz predstave mora da igra.

Malo ima mladih.

Malo je mladih i to je velika cena za sva čuda i čudesa u Hlebogradu.

Nisu jeftina Hlebogradska čuda – ni najmanje!

Je l’ da?