VRBICA i ukrasi od venaca na dečjim glavama

Ilustracija: Arhiva JuGmedie

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Lazarevu subotu, odnosno Vrbicu uoči Cveti, praznik dečje radosti jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Zato je danas i Leskovac, leskovačke crkve i porte i gradske ulice pune roditelja s decom koja na glavicama nose vence od rirodnog cveća i zvončiće oko vrata. A tu su i neznežene bake i deke.

Baka Slađana Stojanović je vodila četvoro unučad na Vrbicu i okitila ih vencima.

U moje vreme se znalo za Vrbicu i Lazarevu subotu ali to nekakako nismo osećali kao dečju praznik. Ovo vraćanje na staru se sviđa mladima  a vidim da se starija deca veoma raduju”, priča Leskovčanaka.

Današnji praznik uspomena je na poslednje čudo Hristovo pred Nedelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu veru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika.

Na ovaj dan majke svečano oblače svoju decu, pa čak i onu najmanju, u crkvenim portama venčiće I zvončiće vezane na trobojku i stavljaju oko vrata, a mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Sa ovim danom počinju veliki Vaskršnji praznici.

Pratite JuGmedia portal na društvenim mrežama Facebook, Instagram, TikTok i X (Twitter)!
Budite uvek u toku dešavanja!

Pretplati se
Obavesti o

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala juGmedia. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo čitaoce portala juGmedia da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Свевлад
31.03.2018. 21:45

У обредним обичајима код свих Словена врба и врбово пруће су симбол напретка и подмлађивања. Она заузима видно место и у веровањима других индоевропских народа. У неким крајевима Србије, на Младенце (9. III) ишли су момци и девојке на обалу реке где има врбе, брали врбове гранчице па се узајамно ударали говорећи при том: „Да си здрав као дрен, да се угојиш ко свиња, да си брз као јелен, да растеш као врба.“
Негде су на Врбицу децу шибали врбовим прућем да брзо и
лако расту.
Девојке су се на Ђурђевдан опасивале врбом да буду витке као врбове гранчице.
Исто тако о младини се шибала стока, да се множи и лако расте као врба. У селима Подриња мислило се да је најбоље млеко варити на ватри суве врбовине, да и оно тако надолази као што расте врба.
Хришћанство је анатемисало врбу због њене значајне улоге у паганском култу. Под тим утицајем је, вероватно, и
настала изрека „Сигуран као врбов клин“ за све оно што је непоуздано.
Срп.митол.речник